Kao ključni problem znanstvenici su izdvojili nepostojanje stvarne kontrole kvalitete i naveli da sustav znanosti i visokog obrazovanja mora biti zasnovan na principima izvrsnosti i međunarodne uključenosti, a najavili su i opsežniji dokument u skladu s naznačenim smjernicama.
U apelu su ocijenili kako je nedvojbeno da Hrvatska prolazi kroz tešku krizu za koju i akademska zajednica snosi dio odgovornosti. 'Prema relevantnim međunarodnim pokazateljima i mjerilima, sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj godinama je pri dnu europskih zemalja. Uzrok tome je neusklađenost funkcioniranja sustava sa standardima visokorazvijenih zemalja. Jedan od ključnih problema jest nepostojanje stvarne kontrole kvalitete, a neprimjereni su i način ocjenjivanja znanstvenih projekata, procjena znanstvenih ustanova, selekcija novih kadrova te sustav napredovanja. Loše stanje u akademskoj zajednici može se popraviti samo korjenitim promjenama, koje moraju započeti što prije', stoji u apelu skupine znanstvenika među kojima su Frano Barbir, Željka Fuchs, Pavel Gregorić, Stipan Jonjić, Đuro Miljanić, Ivica Puljak, Siniša Rodin, Vlatko Silobrčić, Aleksandar Štulhofer, Janoš Terzić i Kristian Vlahoviček.
>> Apel prorektorice Kovačević: Dramatično stanje u znanosti
Za uspješan sustav znanosti i visokog obrazovanja smatraju nužnim: uvesti kriterije izvrsnosti, uključujući i međunarodnu relevantnost, na svim razinama djelovanja u akademskoj zajednici kao i obaveznu međunarodnu procjenu svih važnih odluka u sustavu, zatim značajno promijeniti sustav napredovanja u znanstvena i nastavna zvanja, inzistirajući na izvrsnosti i međunarodnoj procjeni te, među ostalim, uvesti međunarodno iskustvo kao važan kriterij za dobivanje stalnog radnog mjesta te sustavno sprječavati sve oblike sukoba interesa i nepoštenja i strogo kažnjavati svako kršenje etičkih normi u akademskoj zajednici.
Skupina znanstvenika ističe kako je za stvaranje pretpostavki za promjene nužna snažna politička podrška promjenama, novi zakonski okvir i uključivanje kvalitetnih i međunarodno priznatih znanstvenika u sva važna tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Istodobno, dodaju, nužno je povećati ulaganja u znanost kako bi ono doseglo razinu naprednijih zemalja. Navode i kako sredstva treba uložiti u poticanje kvalitetnih istraživanja, jačanje administrativnog kapaciteta znanstvenih institucija, ulaganje u međunarodnu suradnju i unaprjeđenje znanstvene infrastrukture, a ne u povećanje plaća.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović podržao je stajališta iz javnog apela skupine znanstvenika te naglasio da je ministarstvo u proteklih godinu dana pokrenulo niz mjera koje idu u tom smjeru.
'Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, i ja osobno, u potpunosti podržavamo stavove skupine znanstvenika izražene u apelu. Sve mjere koje je u proteklih godinu dana ministarstvo pokrenulo na polju znanosti idu upravo u tom smjeru: od izmjena i dopuna zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, predloženih izmjena i dopuna zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koje se uskoro vraćaju u saborsku proceduru, do predviđenog preustroja sustava financiranja, napredovanja i kriterija u znanstvenoj djelatnosti te uključivanja vrsnih domaćih i međunarodno priznatih stručnjaka u naša tijela, povjerenstva i odbore', zaključio je Jovanović. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
dolazi u arenu zagreb!Znate li s kojim je folkerom Modrić dobar prijatelj? ''Luka je moj brat, želim im od srca da pobijede''
-
''komad uživa''Nauljena Šuput na jahti pozirala u badiću iz kojeg je izvirilo malo previše
-
ISTRAGA ŠVICARSKE TRAGEDIJEProcurile zlokobne poruke vlasnice bara smrti u kojem je poginula 41 osoba: "Gorjet će..."
