Prijedlog ovršnog zakona predstavio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. "Zakonom se ovršni postupak vraća pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost postaje pravilo", istaknuo je Bošnjaković. "No ipak smo u sustavu ostavili bilježnike i FINA-u kako bismo rasteretili sudove, kako se ne bi prouzročili novi zaostaci“, istaknuo je.
Pročitajte i ovo
"Postupak se pokreće i vodi korištenjem sredstava elektroničke komunikacije te korištenjem propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje", dodao je mistar.
"Zakon nudi i smanjenje troškova. Troškovi su bili poprilično visoki. Ovim zakonom izbacujemo neke radnje koje su bile naplaćivane. Nema izdavanja potvrde pravomoćnosti, ukidamo i taj trošak, ali smo i fiksirali troškove javnog bilježnika i FINA-e. Na taj način smanjujemo troškove i nadamo se kako će to biti podnošljivo", pojasnio je.
Za dug do 5000 kuna FINA-i i javnom bilježniku dužnik će platiti 200 kuna sudske pristojbe, za dug veći od 5000 kuna 300 kuna pristojbe.
Mistar kaže kako se zakonom pokazuje socijalna osjetljivost jer se zabranjuje ovrha na nekretnini zbog namirenja glavnice do 40.000 kuna.
Osim toga, povećava se razina zaštite dužnika nuvođenjem predpostupka, u kojem će se dužnika opomenuti prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Nema deložacija tijekom zime
Predlaže se i pravilo po kojem se ovršenika ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, te se proširenjem kruga primanja izuzetih od ovrhe omogućava ovršenicima pravo na dostojanstven život.
I dok oporba smatra da se iz zakona trebaju izbaciti javni bilježnici i FINA, vladajući smatraju da bi se time preopteretili sudovi.
Miro Bulj iz Mosta predložio je tijekom rasprave da se zabrani ovrha na nekretnini zbog namirenja glavnice do 50.000 kuna. Ministar mu je odgovorio kako je riječ o prvom čitanju prijedloga zakona te da je Vlada otvorena za prijedloge.
Damjan Vucelić iz Živog zida obrušio se na Vladu. "Ovršna mafija i dalje je u Vladi RH. Bilo je niz izmjena ovršnog zakona, no jedino što se tu promijenilo jesu vaši novčanici", rekao je Vucelić.
"Iz sustava javne ovrhe moramo izbaciti javne bilježnike", poručio je Nikola Grmoja iz Mosta, koji smatra da je prijedlog zakona promašen.
SDP-ov Peđa Grbin smatra pak kako će se prijedlogom zakona zatrpati sudovi. "Prijedlog zakona je loš, ovo je ni v rit ni mimo", rekao je.
Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije", naveo je primjer Grbin.
Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.
Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo "kozmetičke izmjene" već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .
"Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ",a ne da se građane u doživotnog dužnika", dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.
Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.
Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.
Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.
Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.
Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.
"Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance", upozorio je Kosor.
Ovršni ustanak: Novi Ovršni zakon dužnicima treba vratiti dostojanstvo
Inicijativa "Ovršni ustanak" u četvrtak je zatražila hitno donošenje novog Ovršnog zakona kojim bi zloupotreba ovršnog postupka bila kazneno djelo te propisalo da se najprije otplaćuje glavnica dugovanja, a zatim realna kamata i minimalni troškovi ovrhe.
Osim toga, iz ovršnog bi se postupka izuzeli Fina, javni bilježnici i odvjetnički uredi.
Čelnik udruge "Ovršeni" Danijel Galović na konferenciji za novinare u Saboru ustvrdio je da je nacionalni interes da svi zastupnici budu protiv izmjena Ovršnog zakona o kojima parlament upravo raspravlja, a koje je ocijenio kozmetičkim.
"Nacionalni interes je da svi zastupnici budu protiv jer nikome nije u interesu da 300 tisuća ljudi bude blokirano nego da ih se vrati na tržište rada umjesto što ih se sada drži u nekakvom robovskom sistemu", poručio je Galović.
Galović je rekao da traže da zloupotreba ovršnog postupka postane kazneno djelo i da se dodatno zaštiti ovršni postupak od monopola.
Zatražio je i izuzimanje Fine, javne bilježnike, odvjetničke urede i tvrtke za naplatu dugovanja iz ovršnog postupka jer kroz brojne naknade i kamate koje uzimaju građane dovode u nemogućnost naplate stvarnog duga.
"Mi svoje dugove hoćemo platiti, ali ne i nepotrebne troškove koji dug čine nenaplativim i služe samo za povećanje prihoda uključenih u ovršni postupak", rekao je. Dodao je i kako "Fina sebi gradi restoran od sedam milijuna kuna" što, kaže, u njegovoj udruzi zovu 'uhljebogojilište'.
Predlažu i da se prvo otplaćuje glavnica dugovanja pa tek onda realna kamata i minimalni troškovi ovrhe bez Fine i javnih bilježnika, kako bi dug postao otplativ.
Galović: Ovrha treba postati slična nagodbi
Galović je istaknuo da traže i da dužnici dobiju pravo prvenstva otkupa duga, koji se sada nerijetko prodaje raznim agencijama za naplatu dugova i to za deset posto iznosa duga. Te su tvrtke legalne, ali potrebno je građane zaštititi od njihova upitnog načina poslovanja, odnosno, nerijetkog uznemiravanja građana, što bi se riješilo omogućavanjem dužniku prava prvokupa svog duga, a u toj fazi, dodao je, ovrha bi se već mogla riješiti nagodbom.
Ne smije biti ovrhe nad jedinom nekretninom, ističe Galović, a ako dužnik ima više nekretnina, treba mu omogućiti nagodbu po kojoj bi on sam prodao svoju nekretninu po realnoj tržišnoj vrijednosti.
Za donošenja rješenja i provedbu ovrha bili bi nadležni sudovi, a kako bi se oni rasteretili potrebno je digitalizirati čitav sustav, dodao je Galović, zaključivši da njihovim prijedlogom ovrha zapravo postaje nagodba, a sama naplata dugovanja dostojanstvena kako dužni građanin ne bi završio u doživotnom dužničkom ropstvu.
Zahtjeve udruge "Ovršeni" podržao je zastupnik Marin Škibola iz Kluba zastupnika Nezavisne liste mladih koji je, kazao je Galović, jedini glasao protiv aktualnog Ovršnog zakona.
(MT/Hina)
