Saborski zastupnici izglasali su proračun za sljedeću godinu.

Galerija


Hrvatski sabor usvojio je Proračun za 2020. godinu s 80 glasova za, 41 zastupnik je bio protiv, a jedan je zastupnik bio suzdržan. Po usvojenom državnom proračunu za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu ukupni prihodi države u idućoj će godini iznositi nešto više od 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Sjednica Sabora (Foto: Dnevnik.hr)
Izglasan državni proračun (Foto: Dnevnik.hr) (Foto: DNEVNIK.hr)

Vezani članci Dražen Bošnjak (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Bošnjaković o novom ovršnom zakonu: "Socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi", oporba nezadovoljna Siniša Hajdaš Dončić (Dnevnik.hr) Siniša Hajdaš Dončić premijeru u Saboru: "Gospodine Plenkoviću, heteroseksualac sam pa nemam pobuda da trčim za vama"

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna). Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita. Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka u okviru Ministarstva znanosti osigurava se spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Odbačeno 327 amandmana

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su ih na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća je većina odbila. "Znate li vi uopće za što ste danas glasali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice", negodovao je Mostov Miro Bulj. Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru "ravna nuli".

Osim toga, na Markovu su trgu i sindikati prosvjetnih radnika u štrajku apelirali na zastupnike da ne izglasaju državni proračun za 2020. godinu bez dodatnih sredstava za plaće prosvjetara te ustvrdili da na sindikalnom referendumu ponudu Vlade odbija "99 do 100 posto članova".

Dan državnosti ponovno 30. svibnja

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor. Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ('za' 77, šest suzdržanih, 27 protiv). Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Broj neradnih dana ostao isti

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11. Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja. U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana. Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Izglasane izmjene proračuna za 2019. godinu

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun, čiji se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, na 137,7 milijardi, dok se rashodi smanjuju za 1,3 milijarde, na 139 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za zaposlene (494,2 milijuna kuna), povećanje izdvajanja za mirovine (849,6 milijuna), financiranje prve faze terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku (350 milijuna), povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi te za sanaciju ustanova u zdravstvu. Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama (797 milijuna) i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja (151 milijun kuna).

Sabor se suglasio s Vladinim amandmanom da se unutarnjom preraspodjelom osigura 2,8 milijuna kuna za Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina. Za taj iznos smanjuju se sredstva Ministarstvu financija, a povećavaju Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Sabor je odbio oporbene amandmane na rebalans ovogodišnjeg proračuna. Za izmjene ovogodišnjeg državnog proračuna glasala je većina zastupnika (82 za, jedan suzdržan, 41 protiv).

Zaiskrilo u sabornici

Prije izglasavanja proračuna za 2020. godinu Mostov Nikola Grmoja zatražio je stanku. "Jučer nije bilo nikog iz vladajuće stranke dok smo mi iz oporbe branili i objašnjavali naše amandmane. Degradirali ste sustav i pokazali ste da vas nije briga za hrvatske građane već samo za lopovsku vladavinu", kazao je Grmoja. "Učiteljima nećete platiti dane koji su u štrajku, a vi ste stalno u štrajku, osim petkom kad su vam ručice u zraku", dodao je.

Sunčana Glavak (HDZ) poručila je oporbi da je "bezobrazna, nekorektna i nefer ili ne vidi pored zdravih očiju". "Neki od nas smo ovdje jučer raspravljali, a nekih nije bilo pa im se moralo napisati da bi znao o čemu se govorilo. Kolega Bernardiću, lijepo je što ste nas počastili svojom nazočnošću", rekla je Glavak.

Tomislav Panenić iz Mosta zatražio je novu raspravu o prijedlogu nacrta proračuna jer, kako je rekao, isti nije ni najmanje razvojan i neće doprinijeti da građani žive lakše. SDP-ov Davor Bernardić kazao je da novi proračun nije u korist građana.

"Rugate se građanima, sindikatima i učiteljima. Kažete da nema novca za povećanje plaća učiteljima, ali bilo je za povećanje plaća predsjedniku Hrvatskog sabora i predsjedniku Vlade za 4000 kuna mjesečno", rekao je SDP-ov Davor Bernardić u četvrtak u Saboru. 

Na to je reagirao predsjednik Sabora Jandroković rekavši da je njegova plaća ista kao što je bila i prije reforme jer mu jedno dijete više nije prijavljeno na plaći. "Molim vas da ne iznosite neistine, ovo je neugodno i neprimjereno", odgovorio mu je Jandroković i dodao da će javno pokazati svoju plaću i zatražio od Bernardića da uradi isto kako bi javnost vidjela "tko ima veću plaću". 

Grmoja: Iz medija saznajemo da ste se povukli

Iz Mosta su još jednom pokušali otvoriti pitanje iznajmljivanja sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), pri čemu je Nikola Grmoja zamjerio vladajućima kako iz medija doznaju "da ste se povukli, da se sabornica neće dati EPP-u", osvrćući se na informacije da se ni sjednica predsjedništva ni sjednica političke skupštine EPP-a ipak neće održati u Saboru. "To nije tema, sjednite i ne zloupotrebljavajte Poslovnik", uzvratio mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Najavio je i da će se saborsko Predsjedništvo sastati nakon što završi skupna sjednica.

Pernara opet izbacili sa sjednice

Na samom početku sjednice ponovno je ustao Ivan Pernar, koji je kazao da danima pokušava doći do odgovora. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio mu je da razumije njegovu potrebu da privlači pažnju incidentima.

Nakon opomene, budući da Pernar nije prestao pričati o milijunima kuna koji su izvučeni kroz Fimi Mediju, Jandroković je ponovno izrekao mjeru udaljenja sa sjednice u dvostrukom trajanju. Saborski stražari ispratili su Pernara iz sabornice.

Vladini predstavnici u srijedu su redom odbili sve oporbene amandmane koje su na prijedlog državnog proračuna za 2020. podnijeli zastupnici i klubovi zastupnika.

Na prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu podneseno je više od 300 amandmana, a najviše su ih podnijeli klubovi Mosta i SDP-a.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018. Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina,M.V.)