Hrvatski sabor u četvrtak će glasati o Državnom proračunu za 2024. godinu po kojem prihodi države rastu na 28,5 milijardi eura.
Plan je da prihodi države u idućoj godini iznose 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi, prihodi rastu za tri, a rashodi za 11, 2 posto u odnosu na plan za ovu godinu.
Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto.
Pročitajte i ovo
Nije im bilo spasa
VIDEO Stravične scene u Španjolskoj, pronađena četiri tijela: "Skoči ili ću te ustrijeliti!"
Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010., u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.
Glasanju o najvažnijem financijskom dokumentu države prethodit će glasanje o 468 amandmana na njega, od kojih je njih čak 463 podnijela oporba, a samo pet zastupnici vladajuće većine.
Izvjesno je da će saborska većina slijediti primjer Vlade koja je prihvatila samo 11 amandmana, pet zastupnika većine i šest oporbenih.
Na glasanje čeka izbor novog povjerenika za informiranje
Među točkama koje čekaju na glasanje je i izbor novog povjerenika za informiranje jer je dosadašnjem Zoranu Pičuljanu petogodišnji mandat istekao 21. studenoga. Kandidati za to mjesto su Anita Markić, Dubravka Bevandić i Nikola Kristić.
Sabor treba razriješiti i zamjenicu pravobraniteljice za djecu Ivanu Buljan na njezin osobni zahtjev.
Nakon glasanja zastupnici će raspraviti Izvješće o radu policije u 2022. u kojemu se ističe da je stanje sigurnosti u prošloj godini bilo na visokoj razini, a postotak razriješenosti kaznenih djela gotovo 72 posto.
Pročitajte i ovo
objavile vlasti
Uhićeni tinejdžeri zbog sumnje da su planirali napad na božićni sajam: "Opasnost je stvarna i dugo nije bila ovako visoka"
Nezakonite migracije, koje su lani doživjele svoj vrhunac u vidu povećanja od 190 posto uspješno su zadržane u kontroliranim uvjetima pravovremenom preraspodjelom snaga i tehničke opreme te usmjerenim radom policije na temelju kvalitetne analize rizika.
Te migracije i veći angažman policije na njihovu suzbijanju nisu negativno utjecali na opće stanje sigurnosti u Hrvatskoj ni na njezinoj granici, što su prepoznali Europska komisija i Vijeće, te je donesena odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja 2023. godine.
Glasanje i o prijedlogu Mrak Taritaš
Zastupnici će svoje mišljenje reći i o prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušebrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.
Mrak Taritaš smatra da je došlo vrijeme da se ti ugovori revidiraju, dodaje da su to radile i neke druge države.
Raspravu o njezinu prijedlogu potpisima su pogurale lijeve stranke zastupljene u Saboru, izuzev Socijaldemokrata.