U kontinentalnoj Hrvatskoj oko 28 posto, a u jadranskoj Hrvatskoj čak 30 posto ljudi živi na granici gladi. To nisu tamo neki ljudi. Nalaze se odmah do nas. Skupljaju boce, kopaju po kontejnerima i jedu u pučkoj kuhinji. Od socijalne pomoći, kažu, ne mogu živjeti.
Pročitajte i ovo
Dolac. 15 sati. Dok kumice pospremaju svoje namirnice, građani koji ih si ne mogu priuštiti skupljaju ih s poda. ''Dobijem od kumice ono što ona prodaje za pet kuna, dadne mi za dvije ili mi da besplatno jer joj vrijeme ističe'', ispričao nam je jedan muškarac.
U Hrvatskoj 87 i pol tisuća osoba prima socijalnu naknadu od 440 do 980 kuna. Zato ne čudi što svakog dana na ručak u pučku kuhinju dolazi 10 tisuća građana.
''Primam 800 kuna dječjega doplatka. Od toga živim. Idem u pučku kuhinju'', kaže jedna žena.
''Živim u komi, evo. Jedan obrok u pučkoj kuhinji, ako mi nije dosta onda odem i u crkvenu pučku kuhinju'', požalio se jedna muškarac.
''Ja sam u invalidskoj mirovini koja iznosi tisuću i pol kuna. Nije dosta ni za režije'', kaže muškarac.
Da bi platila režije jedna žena koju smo sreli već sedam godina za milost moli na stubama podno Dolca. ''A je teško mi je, da, itekako mi je teško. A što mogu, svaki dan ovako po snijegu i po kiši i svakako'', rekla je.
U riziku od siromaštva živi svaki peti Hrvat. Trećina ih dolazi iz obitelji s troje djece, trećinu čine samohrani roditelji s djecom, a čak 43 posto njih žene su koje žive same. Među njima je i umirovljenica s kojom smo razgovarali. Grijanje je luksuz koji si ne može priuštiti. ''800 kuna zimi plaćam, a uopće se ne grijem. Apsolutno ne, jer ne mogu plaćati grijanje'', rekla je.
Grijanje si ne može priuštiti svaki deseti Hrvat. Više od tisuću njih, ni nema gdje živjeti. Hladne noći provode po kolodvorima jer u utočištima za beskućnike ima mjesta tek za svakog drugog.
Udruge i građani ljuti su na vlast. Kažu nije im važno tko je na vlasti. Žele živjeti život dostojan čovjeku. U socijalne samoposluge Crvenog križa kojih je diljem Hrvatske 17, dnevno dolazi 12.000 korisnika.
''Prema našim iskustvima, teška je situacija svugdje. Međutim, vidi se regionalna neujednačenost i mogli bismo reći da je Slavonija daleko najugroženija'', rekla je Katarina Zorić iz Crvenog križa.
Korisnici su, kaže, ljudi različitih dobnih struktura. ''Ima osoba treće životne dobi koji imaju male mirovine ili nemaju nikakva primanja, obitelji s brojnom djecom, nezaposleni. Pojavila se i nova kategorija, tzv. novo siromaštvo. Riječ je o mlađim osobama koje su zaposlene, ali imaju vrlo mala primanja i ne mogu samostalno živjeti. Nastojimo obuhvatiti i njih, bez obzira što možda nisu obuhvaćeni nekim drugim socijalnim programima'', objasnila je Zorić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
