Sintetsku kožu stradali vatrogasci trebali su dobiti odmah

Prema svjetski poznatom platičnom kirurgu prof. dr. Milomiru Ninkoviću koji je u klinici Bogenhausen u Münchenu operirao pokojnog Ivicu Račana, unesrećeni s opeklinama u prvih nekoliko sati nakon ulaska u bolnicu moraju dobiti sintetsku kožu koja se koristi svuda u svijetu, piše Slobodna Dalmacija. 

Pročitajte i ovo PRELIMINARNE BROJKE Documentin popis žrtava za vrijeme i nakon Oluje: "Ubijeno je 1055 civila srpske nacionalnosti" Spas od izumiranja Simbol Hrvatske treba pomoć: Ima ih još samo malo, na korak su do nestajanja, a svatko može pomoći

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Prikupljanje potpisa Peticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi

Prema izjavama hrvatskih liječnika kojima su povjereni stradali gasitelji, metoda stavljanja sintetske kože još nije primijenjena. 

' Bez toga, njihove šanse za preživljavanje su male. Čuo sam za stravičnu nesreću koja se dogodila na Kornatima i jako sam potresen, no ne znam detalje o stradalima.
Načelno govoreći, u protokol liječenja stradalih na samom početku ulazi stavljanje sintetske kože koja je privremeno rješenje, dok pacijent toliko ne ojača da može podnijeti transplantacijski zahvat. Bez primjene nekog sintetskog proizvoda u prvom danu nesreće, šanse za preživljavanje su male' , kazao je Ninković. 

Poznati svjetski plastični kirurg pri tome nam je naglasio kako je sintetska koža dostupna svima, a ne samo vrhunskim svjetskim klinikama. Stoga je logički pretpostavio da bi je trebali koristiti i u Hrvatskoj. 

Daljnji korak slijedi kada se pacijent oporavi, a sastoji se u presađivanju kože s dijela tijela stradaloga koji nije opečen. 

'Teško je govoriti o količinama, no dovoljno je uzeti koji centimetar s natkoljenice koji se potom rasteže na posebnim spravama, čime se dobije dvostruko ili trostruko veća površina. Nakon presađivanja, koža se sama brzo epitelizira i prekrije ranu', kaže Ninković. 

Na upit o razlici u načinu na koji se opekline tretiraju u hrvatskim klinikama od postupaka koji se primjenjuju u Münchenu, Ninković je odgovorio da ne zna kakvi su hrvatski uvjeti, no da klinika Bogenhausen ima poseban odjel, potpuno odvojen od ostalih, kako bi pacijenti imali potpuno sterilne uvjete. 

'Imamo osam boksova za takve ljude, a u njima vladaju potpuno sterilni uvjeti koji su osnovni uvjet liječenja takvih pacijenata' ,  objasnio je. 

Stručnjaci iz Hrvatske o transplataciji kože

Teško opečenim vatrogascima uzeti su uzorci kože i poslani u laboratorij za kultiviranje tkiva u Bratislavi, gdje bi trebala biti uzgojena nova koža, a u liječenju bi trebala pomoći i sintetska koža, najavljuju liječnici.

Pročelnik Odjela za plastičnu kirurgiju Klinike za kirurgiju KB
Dubrava dr. Zdenko Stanec rekao je da koža ima veliku sposobnost regeneracije i zacjeljivanja nakon raznih ozljeda, pojašnjavajući da kod većih opeklina njezinu regeneraciju treba pomoći presađivanjem kože te složenim potpornim liječenjem.

Koža koja se presađuje, odnosno slobodni kožni transplantati, uzimaju se specijalnim noževima (dermatomima) sa zdravog dijela kože, pojašnjava Stanec.

Površinu transplantirane kože moguće je povećati provlačenjem kroz specijalni instrument ("mesh"), pa se takav transplantat naziva mrežasti transplantat i uglavnom služi za pokrivanje opečenih dijelova tijela. Na taj način površina kože može se povećati od 1,5 do čak 12 puta.

Koža je najdeblja na dlanovima, stopalima i leđima, a najtanja na kapcima i iza uški. Deblji transplantat je kvalitetniji i postavlja se na lice, šake i stopala.

Transplantat se može i konzervirati u hladnjaku tijekom tri tjedna, te nakon toga primjeniti.

U slučajevima gubitka površine kože veće od 50 posto primjenjuju se različiti nadomjesci za kožu koji mogu biti biološki, sintetički i biosintetički. No, većina njih je samo privremeno rješenje za rane, budući da se odbacuje nakon deset dana.

Samo vlastito tkivo može trajno dovesti do zacjeljenja rane,
naglašava Stanec.

U Hrvatskoj liječenje opeklina ima dugu tradiciju u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a hrvatski plastični kirurzi educirani su u velikim europskim i američkim centrima za opekline te su sposobni za liječenje svih vrsta opeklina, kao i ranih i kasnih komplikacija.

Međutim, napominje Stanec, unatoč kvalitetnoj intenzivnoj njezi i novim zavojnim materijalima, opekline s preko 50 posto opečene površine kože u svim svjetskim centrima imaju visoku smrtnost.