Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U travnju završava prva faza sanacije 31 zdravstvene ustanove, nakon čega bi bolnice čiji su dugovi podmireni, a ne stvaraju nove gubitke, mogle biti vraćene svojima osnivačima tj. županijama, najavio je u četvrtak ministar zdravlja Siniša Varga na savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu.


"Postoje određene indikacije da bi neke zdravstvene ustanove mogle prekinuti proces sanacije jer su sanirane i ne rade nove gubitke, no imamo i ustanove koje imaju određene probleme i koje će trebati pomoć Ministarstva zdravlja i HZZO-a", izjavio je Varga dodavši kako će Ministarstvo zdravlja odluku o tome donijeti tijekom travnja.

Vezani članci Bolnica, ilustracija (Foto: Getty) Dječak (8) umro od posljedica gripe: Više od tjedan dana bio je kritično... Ivo Matičević nakon hodanja od Metkovića do Zagreba sastao se s budućim ministrom zdravstva Budući ministar Vili Beroš primio Ivu Matičevića, koji je hodao 14 dana tražeći bolju zdravstvenu zaštitu u dolini Neretve

Odlukom o sanaciji Ministarstvo financija osiguralo je 5,6 milijardi kuna, kojima su pokriveni dugovi bolničkih ustanova nastali do 31. prosinca 2011. godine.

Kliničke bolnice i dalje u gubicima

Varga je zadovoljan dosadašnjim tijekom sanacije jer su bolničke uprave dodatnom racionalizacijom poslovanja smanjile dospjele dugove za 500 milijuna kuna. Gubitke i dalje bilježe uglavnom kliničke bolnice.

Dospjeli dugovi bolnica su 2012. iznosili dvije milijarde kuna, a 2014. godine 1,5 milijardu kuna. Sadašnji dugovi neće biti dodatni trošak za državni proračuna nego će ih zdravstvene ustanove pokriti iz svojih sredstava koja su za 1,3 milijarde kuna veća nego lani, kaže Varga.

"Imamo plan otplate dospjelih dugova, a servisirat ćemo ih iz tekućih sredstava kako bi ostvarili cilj da do 30. lipnja 2017. rokove plaćanja svedemo na zakonsku odredbu od 60 dana", istaknuo je.

Daljnjoj racionalizaciji sustava treba pridonijeti provedba Nacionalnog plana bolnica (masterplana), čija provedba počinje u svibnju, najavila je glavna savjetnica ministra zdravlja Nevenka Kovač.

U prvoj fazi koja će trajati do kraja godine, odmah će se započeti funkcionalne integracije u ustanovama gdje postoje razrađeni planovi, a ciljevi su poznati – skraćenje vremena bolničkog liječenja za pet posto, povećanje popunjenosti kreveta na 80 posto, smanjenja broja akutnih kreveta, te povećanje dnevnih bolnica i kapaciteta za palijativnu skrb.
S 300.000 više zaposlenih zdravstvo bi imalo 26 milijardi kuna

Govoreći o uvjetima u kojima posluju zdravstvene ustanove, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ustvrdio je kako je ključni problem zdravstva hrvatsko gospodarstvo.

Kako bismo po izdvajanjima zaposlenika za zdravstvenu zaštitu dostigli prosjek EU-a Hrvatskoj treba 300.000 više zaposlenih - zdravstveni sustav tada bi imao 3,5 milijarde kuna više, odnosno proračun od 26 milijardi kuna.

Jurković je pozdravio izlazak HZZO-a iz državne riznice ocjenivši kako bi to moglo pozitivno djelovati na financijsku stabilnost zdravstvenog sustava.

Udruga poslodavaca u zdravstvu svake godine organizira savjetovanje o aktualnim pitanjima iz područja zdravstvene politike na kojemu sudjeluje gotovo sva relevantan stručna javnost.

Savjetovanje je stoga prilika da se raspravi dokle se stiglo u sanaciji i provedbi masterplana bolnica, smanjenju listi čekanja, poslovanju HZZO-a i zdravstvenih ustanova, kao i o politici cijena usluga.

Drugoga dana, u petak, bit će govora o poslovanju ljekarničkih ustanova i domova zdravlja, te o pitanjima kolektivnog pregovaranja i plaćanju prekovremenog rada. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook