Tradicionalna blagdanska košarica ove je godine između 15 i 16 posto skuplja u odnosu na lani, rekli su u ponedjeljak iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), ocijenivši da si zbog visokih cijena dio građana ne može priuštiti neka tradicionalna jela.
''U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijene tradicionalne blagdanske košarice za 15,93 posto. Srednja košarica bilježi rast od 15,92 posto, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od 15,26 posto u odnosu na lani'', izjavila je gospodarska savjetnica u NHS-u Izabela-Delfa Mišić na konferenciji za medije na zagrebačkoj tržnici Dolac.
Blagdanska košarica NHS-a podijeljena je u tri kategorije. Bogata košarica ove godine košta 626,74 eura, što je 86,16 eura više nego 2024. . Za srednju košaricu (koja sadrži neke jeftinije sadržaje) potrebno je izdvojiti 253,03 eura, odnosno 34,75 eura više nego lani, dok skromna košarica skuplja za 18,6 eura i ove godine stoji 140,53 eura.
''Ovdje se ne radi o jednom obroku, primjerice za božićni ručak, nego o više obroka za razdoblje od Badnjaka do Nove godine. Zbog visokih cijena, određeni broj građana neće si moći priuštiti neka tradicionalna jela kao što su janjetina, odojak ili bakalar, pa će ih zamijeniti jeftinije namirnice'', kazala je Mišić.
NHS: svinjska lopatica umjesto pršuta, srdele umjesto bakalara ili zubatca ...
Kao primjere sindikalna Mišić, navela je kupovinu svinjske lopatice i salame umjesto pršuta, kulena ili šunke te srdele umjesto bakalara ili zubatca. Cijene blagdanskih košarica ne obuhvaćaju poklone, božićna drvca ili novogodišnjih putovanja, dodala je.
''Nažalost, brojni su građani zbog neizvjesnosti i rizika od same inflacije prisiljeni i odgoditi kupnju božićnih darova jer veliki dio svog raspoloživog dohotka troše na hranu. Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku i realnom rastu nego je riječ o prikrivenom siromaštvu naših građana'', ustvrdila je.
Gospodarska savjetnica NHS-a osvrnula se na najavu novih poskupljenja u trgovinama za oko pet posto.
''Što oni svojim potrošačima nude? Da li je riječ o zdravijim i kvalitetnijim proizvodima ili pak o domaćim proizvodima? Ili su odlučili povećati plaće zaposlenicima u bruto iznosu, a ne kroz neoporezive primitke? Ako nije ništa od navedenoga, onda su poskupljenja neopravdana'', poručila je Mišić.
Predsjednik NHS-a Dražen Jović kazao je da se službena inflacija tokom ove godine kretala između 3,8 i 4,3 posto. No, porast cijena prehrane predstavlja problem hrvatskim građanima i umirovljenicima, dodao je.
Jović kaže i kako "građani imaju osjećaj da se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi i pritom su u pravu''.
