Vlada ima plan za gradnju stanova: "Neki imaju visoke zarade, a plaćaju izuzetno niske poreze"

Predsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) Krešimir Sever izjavio je u srijedu da će se Vlada u idućem razdoblju orijentirati prema izgradnji javnih stanova za najam, kako bi prvenstveno mladim ljudima omogućili stambeno zbrinjavanje i uvjete za stvaranje obitelji.

"Vlada će se u idućem razdoblju, kako je rekao premijer Andrej Plenković, više orijentirati prema izgradnji javnih stanova za najam, koji bi omogućili priuštivo stanovanje onima koji su za to zainteresirani, posebice su to mladi. Među razlozima iseljavanja iz zemlje mladi spominju, između ostalog, nedostatak uvjeta za stvaranje obitelji jer im je skupo platiti najam stana, a jednako im je skupo dignuti kredit za kupnju stana", izjavio je novinarima Sever nakon sjednice GSV-a na kojoj je sudjelovao i Plenković.

Pročitajte i ovo Društvena održivost Duh Crvenog Beča: Socijalno stanovanje nije samo za siromašne

Nacionalna stambena politika uskoro tema posebne sjednice GSV-a

Prema pojedinim istraživanjima, tri četvrtine mladih i radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj živi s roditeljima, rekao je Sever, istaknuvši da će zato nacionalna stambena politika uskoro biti tema posebne sjednice GSV-a.

"Mi sa sindikalne strane imamo vrlo konkretne primjere na tragu austrijskog modela, u kojem ljudi mogu vrlo povoljno iznajmiti stanove te ih potom otkupiti nakon određenog broja godina, ali to nije onda utrka u kojoj netko cijenu kvadrata ili cijenu najma stanova diže u nebo", izjavio je Sever.

Predsjednik GSV-a napominje da se Hrvatska danas kreće u rentijerskom modelu, u kojem iznajmljivači apartmana ili stanova imaju visoke zarade, a plaćaju izuzetno niske poreze. 

"Za to vrijeme, u Zagrebu više ni na periferiji grada ne možete naći jednosobni stan ispod 500 ili 600 eura mjesečno", dodao je.

Međutim, dostupni stanovi i stambena politika nisu dovoljni, upozorava Sever. Potrebno je ostvariti napretke glede dostojanstvene plaće i sigurnosti radnog mjesta, što se može postići povećanjem broja radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima, naglasio je Sever. 

Pročitajte i ovo Javne politike Jedna od osnovnih potreba u Hrvatskoj je postala luksuz: Je li moguć zaokret?

Pročitajte i ovo Javne politike Kako se gradovi u Hrvatskoj nose s jednom od najvećih kriza? ''Mi smo davno shvatili da posao neće nitko odraditi umjesto nas''

Od jeseni aplikacija "e-kolektivni ugovori"

Ove jeseni javnosti će biti predstavljena aplikacija "e-kolektivni ugovori" koja će na mjesečnoj razini ažurirati podatke o broju potpisanih kolektivnih ugovora i postotku radnika koji su njima pokriveni, najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

"Svi potpisnici kolektivnih ugovora bit će pozvani da dostave ugovore u ovu aplikaciju, kako bismo znali koliko točno iznosi stopa pokrivenosti hrvatskih radnika kolektivnim ugovorom. Podatak koji se često ponavlja, onaj o 40 do 45 posto, temelji se na akademskim istraživanjima prije nekoliko godina", kazao je.

Spomenuta aplikacija najprije će biti predstavljena socijalnim partnerima, i to već početkom srpnja, dodao je Piletić.

"To će biti polazna osnova za izradu Akcijskog plana za promoviranje kolektivnih ugovora koji ćemo morati donijeti nakon što izmijenimo Zakon o minimalnoj plaći", poručio je ministar. 

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Kako planirati život bez sigurnog krova nad glavom? Hrvatska desetljećima igonorira moguća rješenja

Osnivanje Vladina Ureda za socijalno partnerstvo

Na dnevnom redu sjednice GSV-a bilo je i osnivanje Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Isti je ured jednom već osnovan, za vrijeme mandata Ivice Račana, a ukinut je u mandatu Zorana Milanovića. 

"U izradu uredbe o samom ustrojstvu i djelokrugu rada definitivno ćemo uključiti predstavnike sindikata i poslodavaca", kazao je Piletić. 

Dopredsjednik GSV-a iz redova predstavnika poslodavaca Ivan Mišetić kao ključne teme naveo je demografiju, obrazovanje i reformu poreznog sustava, s naglaskom na rasterećenje rada.

"Mladima treba pružiti pristup tehnologiji i obrazovanju te dati im priliku. Drugi važan cilj je konkurentnost nacionalnog gospodarstva i inovacije, što opet ima veze s obrazovanjem i mladima", zaključio je Mišetić.