Njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble izjavio je da širenje Schengena predstavlja "kraj procesa započetog padom Berlinskog zida, prije 18 godina".
Pročitajte i ovo
Građani Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke, Slovenije moći će od 21. prosinca ulaziti u Schengenski prostor bez putovnica. Trenutačno schengenski prostor čini 13 zemalja članica EU-a te Norveška i Island. Britanija i Irska su jedine od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena. Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine.
Novim proširenjem, schegenski prostor dolazi na samu hrvatsku granicu. Hrvatski građani će, kao i dosad moći ulaziti u Sloveniju, Mađarsku i Italiju s osobnim iskaznicama. Dogovor o tome postignut je na sastanku ministara unutarnjih poslova 18. rujna ove godine.
Hrvatska sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom ima bilateralne sporazume o prelasku granice samo s osobnom iskaznicom. Budući da prema schengenskim pravilima građani trećih zemalja moraju imati putovnice kako bi se u njih udario žig o prelasku granice, za hrvatske građane postignut je kompromis tako da će oni prilikom ulaska u Schengen sa osobnom iskaznicomn dobiti jednokratni obrazac na koji će se udariti
žig o prelasku granice.
Hrvatski građani će sa osobnom iskaznicom moći legalno ulaziti samo u Sloveniju, Mađarsku i Italiju. Ako se primjerice, prilikom rutinske kontrole zateknu na teritoriju neke druge zemlje članice Schengena bez putovnice, njihov će se boravak smatrati ilegalnim.
Režim o kretanju unutar Schengena bez graničnih kontrola može se privremeno suspendirati u slučajevima kada postoje pojačani sigurnosni rizici, poput sportskih događaja.
Schengenskim sporazumom, potpisanim 1985., stvoren je savez među određenim državama Europske unije (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka), koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja ljudi i ostvarile zajedničku viznu politiku. Postupno su se u schengenski prostor uključivale i ostale članice EU-a te Island i Norveška, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU.
