Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednici hrvatske i slovenske vlade Ivo Sanader i Borut Pahor prvi će se put sastati u utorak u dvorcu Mokricama, gdje će na informativnom susretu pokušati približiti stajališta dviju zemalja o neriješenom graničnom sporu koji je doveo do slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU, mogućnosti slovenskog referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez i najniže razine bilateralnih odnosa od samostalnosti obiju zemalja.


Susret dvojice premijera očekuje se dugo, još od Pahorova preuzimanja dužnosti nakon rujanske pobjede na parlamentarnim izborima, ali su zbog tijeka događaja Sanader i Pahor, koliko je javnosti poznato, dosad kontaktirali samo telefonom. Slovenija je na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji u prosincu blokirala 11 od 15 mogućih pregovaračkih poglavlja u pristupnom procesu Hrvatske i EU, objašnjavajući takav potez tvrdnjom da Hrvatska u dokumentima koje je priložila u pregovorima prejudicira morsku i kopnenu granicu sa Slovenijom i najavila da će od blokade odustati samo onda ako se Hrvatska obveže da nijedan dokument neće koristiti u rješavanju spora.

Vezani članci Slika nije dostupna Sanader i Pahor telefonom dogovorili sastanak za početak svibnja Slika nije dostupna Pahor uskoro stiže u posjet Sanaderu

Hrvatska je višekratno izjavila da ničim ne prejudicira granicu, ali da ni od jednog argumenta ne može odustati, jer bi time umanjila svoje izglede u sporu pred međunarodnom sudskom institucijom. Hrvatska od samog početka ustraje na činjenici da je granični spor bilateralno pitanje, koje je neriješeno još od stjecanja neovisnosti Slovenije i Hrvatske te da takva pitanja nikad u povijesti EU nisu bila predmetom pristupnih pregovora. Hrvatska traži da se to pitanje makne s dnevnog reda pregovora o članstvu u EU i da o prijeporu odluku donese Međunarodni sud pravde u Haagu ili bilo koja međunarodna sudska institucija i da se obje države unaprijed obvežu da će poštivati sudski pravorijek.

Za Sloveniju izlazak pred sud nije prihvatljiva mogućnost, jer ne želi da se spor rješava samo prema odredbama međunarodnog prava, već zahtijeva da se pitanje riješi političkom odlukom, bilateralno ili uz posredovanje, koja bi se temeljila na konceptu "pravednosti", a ne prava. Susjedna država također traži da se to pitanje na takav način riješi do kraja ove godine, prije ulaska Hrvatske u EU. Iako je 26 zemalja članica EU-a bilo za nastavak napredovanja Hvatske prema punopravnom članstvu u EU zato što je ispunila potrebne kriterije, Slovenija ima formalno pravo blokirati nastavak procesa jer se o pitanju proširenja odlučuje konsenzusom. Zbog toga se u rješavanje hrvatsko-slovenskog spora u siječnju uključila i Europska komisija, prijedlogom o posredničkoj skupini pod vodstvom bivšeg finskog predsjednika Martija Ahtisaarija.

Hrvatska je načelno pozdravila nastojanje EK da pomogne u rješavanju spora, ali se nije očitovala o prijedlogu, rekavši kako je on u fazi ideje, bez konkretnih pojedinosti koje se tek trebaju dogovoriti. Slovenija se izjasnila u korist tog prijedloga, ali suglasnost trebaju dati i preostale dvije strane, Hrvatska i EK. Dodatni problem u odnosima dviju zemalja pojavio se u posljednja dva tjedna nakon što se pojavila mogućnost da Slovenija referendumom zaustavi i ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza na summitu u Strasbourgu i Kehlu početkom travnja.

Iako je slovenski Državni zbor 9. veljače velikom većinom ratificirao pristupni protokol za ulazak Hrvatske i Albanije u NATO, manja skupina na slovenskoj političkoj sceni "25. lipanj 1991. godine," na čelu s Marjanom Podobnikom iskoristila je mogućnost koju pruža slovenski zakon i prikupila 2500 potpisa potrebnih za pokretanje procedure za referendum na kojem bi se odluka parlamenta mogla poništiti. Iako je Podobnik, nakon što je slovenski parlament ispunio njegov zahtjev o usvajanju izjave o slovenskoj kontroli nad cijelim Piranskim zaljevom (Savudrijska vala), odustao od prikupljanja potrebnih 40 tisuća potpisa građana, odluku da će nastaviti prikupljati potpise donijela je malo poznata neparlamentarna Stranka slovenskog naroda iz Maribora.

Slovenija se zbog takvog razvoja događaja našla pod pritiskom brojnih članica NATO-a, najviši slovenski dužnosnici protive se održavanju referenduma, pa su i Pahor i predsjednik države Danilo Tuerk višekratno javno pozvali slovenske građane da ne potpisuju peticiju za referendum "jer šteti slovenskim interesima". Ne uspije li SSN prikupiti potreban broj potpisa u predviđenih 35 dana, Slovenija će u posljednji čas stići deponirati ratifikacijske instrumente u SAD i omogućiti Hrvatskoj sudjelovanje na summitu NATO-a početkom travnja u svojstvu punopravne članice, ali će se u suprotnom referendum morati raspisati.

O svemu će tome, kako se predviđa, razgovarati hrvatski i slovenski premijer na svojem prvom sastanku, koji je predviđen u trajanju od sat vremena.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju