Jučerašnja deložacija Mirka Dukića i njegove punice Zlatice Družinec iz stana od 80 kvadrata na Svetom Duhu bila je specifična po činjenici da su joj prisustvovali i saborski zastupnici.
Pročitajte i ovo
Uz članove Živog zida i zastupnike Branimira Bunjca, Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića, podršku obitelji Dukić došao je dati i nezavisni zastupnik Željko Glasnović.
Nakon što je otpočela deložacija, Sinčića je policija doslovno fizički odvukla, a iz Živog zida prvotno su javili kako su svi njihovi saborski zastupnici uklonjeni s lica mjesta i uhićeni. Uhićen je navodno i glasnogovornik koalicije Jedina opcija Tihomir Lukanić. No, nešto kasnije policija je izvijestila kako ni Sinčić ni Bunjac nisu uhićeni: Sinčiću je uručena obavijest o prekršaju, jer je pružao pasivni otpor, a Bunjac nije ni bio unutar ograđenog prostora.
"Poznato je da RH nije pravna država, mi smo banana država i dok je tako, svjedočit ćemo neljudskim postupanjima prema našim građanima; gdje će ti ljudi, to nikoga ne zanima, ne zanima ni državu", poručio je Sinčić nakon deložacije.
Budući da su Sinčić i Ivan Pernar redovito u ime Živog zida prisustvovali deložacijama, izvjesno je da će to nastaviti i kao saborski zastupnici. Tim smo povodom istražili kakve sankcije uopće mogu snositi saborski zastupnici te za koja djela.
Članak 76. Ustava RH određuje da zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet te ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Iznimka od toga jest ako je zastupnik zatečen u počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.
Za sve ostale situacije privolu za pritvaranje zastupnika ili nastavak kaznenog postupka protiv njega daje Mandatno-imunitetno povjerenstvo, čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. U Poslovniku Hrvatskog sabora precizirano je kako se takav zahtjev podnosi predsjedniku Sabora, koji ga potom dostavlja MIP-u.
To povjerenstvo mora u roku od tri dana od dana dostave raspraviti o zahtjevu za odobrenje istražnog zatvora (pritvora), odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i o izvješću o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina te podnijeti o tome izvješće Saboru na prvoj sljedećoj sjednici. Nadalje, zastupnik koji je pozvan na obavijesni razgovor ima pravo ne odazvati se tom razgovoru.
Po odredbama Zakona o kaznenom postupku, članak 107., policija je ovlaštena uhititi svakoga tko je zatečen u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti odnosno za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se može odrediti istražni zatvor.
Policija može uhititi i saborskog zastupnika koji je uhvaćen u činjenju nekog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora manja od pet godina, ali ne može nastaviti postupak dok za to ne dobije odobrenje MIP-a i Sabora. Uhićenje pritom ne podrazumijeva nužno i lišavanje slobode, odnosno pritvaranje.
No, prema saborskim zastupnicima policija ima ovlasti samostalno postupati kad se to odnosi na sferu prekršaja. Konkretno, ako zastupnik prođe autom kroz crveno, policija ga može zaustaviti i kazniti, bez da Saboru mora slati zahtjev za skidanje imuniteta. Jednako je i s kršenjem javnog reda i mira, primjerice prilikom deložacija, pa je stoga Ivan Vilibor Sinčić jučer i mogao dobiti obavijest o prekršaju.
Potvrdio nam je ovo i dr. sc. Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, koji je istaknuo kako su namjere tvoraca Ustava po ovom pitanju bile vrlo jasne - zastupnici moraju imati slobodu djelovanja i izražavanja te ne smiju biti podvrgnuti pritiscima zbog svog djelovanja u parlamentu pa je stoga Ustavom određeno da imaju imunitet.
"No, smisao imuniteta nije da se onemogući postupanje prema saborskom zastupniku ako je on počinio prekršaj ili neko kazneno djelo. Svi su građani, pa tako i zastupnici, dužni poštovati zakon, a i u tekstu prisege koju daju u Hrvatskom saboru istaknuto je kako prisežu da će poštovati pravni poredak Republike Hrvatske", naglasio je Palić.
