Vlada je u izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna navela da je deficit iznosio 4,1 posto BDP-a, dok Eurostat i MMF navode deficit od 5,7 posto, a Državni ured za reviziju upozorava kako je prikaz deficita u Vladinu izvješću nevjerodostojan.
Pročitajte i ovo
"Kako možete doći pred hrvatsku javnost danas, kad imamo podatke Državnog zavoda za statistiku koji jasno kaže da je deficit prošle godine bio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, i reći da je deficit 12,8 milijardi kuna ili 4,1 posto? Koga vi tu obmanjujete, koga želite obmanuti? Europsku komisiju koja isto kaže da je deficit u Hrvatskoj bio 5,7 posto", upitao je Frano Matušić (HDZ).
"Ne manipuliramo brojkama", uzvratio mu je Rađenović, tumačeći kako se sve godine mandata ove vlade, ali i za prethodnih vlada, deficit računao po nacionalnoj metodologiji, koja se koristi i u drugim europskim zemljama.
PALJBA PO MILANOVIĆU: 'Premijer je nešto izlupetao i otišao'
"Statistička metodologija je nešto drugo, ona nam pomaže da usporedimo deficite i nije nikakva tajna da je deficit po ESA-i za proteklu godinu 18,7 milijardi", kazao je Rađenović, tvrdeći da bi po istoj metodologiji deficit 2011., zadnje godine HDZ-ove vlade, iznosio 25 milijardi kuna.
Na njegovo je tumačenje reagirao Ivan Šuker (HDZ) objašnjavajući da su u deficit 2011. uračunata i sva jamstva koja je država preuzela po programu sanacije brodogradnje te povrat duga umirovljenicima. "Kad bi se danas uračunala jamstva koja je Vlada dala državnim poduzećima, deficit bi bio 23 milijarde kuna", tvrdi Šuker.
Sabor objedinjeno raspravlja i o izvješću Državnog ureda za reviziju o reviziji izvršenja proračuna za 2014., u okviru kojega su revizori zaključili da odluku o prodaji Croatia osiguranja Vlada nije smjela donijeti samostalno, već da je o tome trebao odlučiti Sabor.
Zaključili su i da smanjenje vrijednosti imovine CO-a za više od pola milijarde kuna nije provedeno u skladu s međunarodnim knjigovodstvenim standardima, da su u postupku privatizacije konzultantske usluge preplaćene te da je nejasno je li uopće bila potrebna dokapitalizacija tvrtke.
O toj je točki početkom tjedna raspravljalo i Nacionalno vijeće za provedbu Strategije borbe protiv korupcije, na čijem je čelu Frano Matušić. Vijeće je odlučilo Saboru predložiti da Državni ured za reviziju zaduži da provede cjelovitu reviziju postupka privatizacije CO-a.
Matušić se, stoga, prijavio za raspravu po radnim tijelima, no predsjednik Sabora Josip Leko to mu nije dopustio, tumačeći kako Nacionalno vijeće nije saborsko radno tijelo, a na Matušićeve prosvjede, uputio ga je da se obrati Odboru za Ustav. (Hina)
