U objedinjenoj raspravi zastupnici su raspravljali o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a na početku jutrošnjeg zasjedanja nekoliko je zastupnika zatražilo stanku kako bi se konzultirali o predloženim izmjenama.
''Tresla se brda, rodilo se niš''
''Dobili smo materijal kojim se pokušalo zadovoljiti sve, a neće se zadovoljiti nikoga'', kazala je GLAS-ova Anka Mrak Taritaš i dodala: ''Očekivala se reforma, a nismo je dobili. Nakon dugog očekivanja dobijemo nešto što se teško može zvati reformom. To bi se moglo nazvati 'tresla se brda, rodilo se niš'. Bojim se da ova Vlada nije sposobna ni za kakvu reformu, a tako ni onu zdravstva.''
Sustavom zdravstva nezadovoljni su svi - pacijenti, liječnici, studenti, a rezultat je toga da zdravstveni djelatnici napuštaju sustav, upozorila je Mrak Taritaš, a Ivana Kekin iz Kluba zeleno-lijevog bloka upozorila je da će donošenje takvih zakona imati negativne implikacije na živote građana.
''Izmjenama zakona, kojima se tepa da su reforma, ni na koji način ne pokazuje se namjera hvatanja u koštac s korijenskim problemima zdravstvenog sustava - obespravljena i zapuštena primarna zdravstvena zaštita, nikakva prevencija, izrazita financijska neodrživost i loše upravljanje bolnicama, koje su mahom u šapama HDZ-ovaca", pobrojala je neke od kritičnih zakona hvatskoga zdravstva Kekin.
Upozorila je da će se time ''ubrzati privatizacija zdravstvenog sustava jer se proširuje i ubrzava proces odlijevanja novca poreznih obveznika u džepove privatnih poliklinika i pojedinaca''.
''Besplatno zdravstvo je mit''
''U društvu vlada mit da zdravstvo treba biti besplatno iako to nije'', kazao je Stjepo Bartulica iz Kluba Domovinskog pokreta te ustvrdio da HZZO monopolistički i neracionalno raspolaže novcem poreznih obveznika.
Nakon što je ustvrdio da se specijalizacije mladih liječnika dobivaju putem unaprijed dogovorenih natječaja, zbog čega i najbolji studenti medicine odlaze u inozemstvo, HDZ-ov Ivan Ćelić negirao je namještanje natječaja za specijalizacije i poručio da se Bartulica zalaže za privatizaciju zdravstva.
Ćelić je ustvrdio i da je bivša SDP-ova vlada napravila problem s prekovremenim satima, a Klub SDP-a glasovao je protiv reprezentativnosti liječnika: "Vi ste doprinijeli da hrvatski liječnici odlaze iz Hrvatske."
SDP-ov Peđa Grbin upozorio je na "puzajuću privatizaciju zdravstva s IT cvjećaricom ili obiteljskim fotografima koji od Ministarstva zdravstva po povlaštenim uvjetima dobivaju unosne poslove za koje nisu kvalificirani".
SDP i HDZ odradili su prepirku tko je više zaslužan za stanje u kojem se nalazi Hrvatska. HDZ-ov Ante Deur nakon kritika koje je zbog loše situacije u kojoj se nalaze hrvatski građani iznio SDP-ov Peđa Grbin rekao da bi trebalo poslagati sve SDP-ove ministre i vidjeti što su napravili, a na to se javila SDP-ova Sabina Glasnovac te kazala da o HDZ-ovim postignućima dovoljno govore stranice crne kronike te politke i kriminala.
''Svi zajedno trebamo dati sve od sebe'', poručila je HDZ-ova Maja Grba Bujević i pozvala na pozitivno razmišljanje.
Beroš nahvalio izmjene: Pacijent je u fokusu
Nakon stanke ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je zakonske izmjene istaknuvši: ''Navedenim zakonskim prijedlozima postavljamo temelje za postizanje održivog zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu, što je, vjerujemo, nesporno svim dionicima u ovom reformskom procesu i važno svim hrvatskim građanima.''
Zakonom se regulira uloga svih dionika u zdravstvu i posebno stavlja fokus na pacijenta u svakoj situaciji, istaknuo je Beroš: ''Na tom tragu je i predložena obveza svakog zdravstvenog radnika da u okviru svojih kompetencija, ako se to iznimno u slučaju životno ugrožavajućih stanja - od njega zatraži, pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svog radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg radilišta.''
''U svrhu učinkovitijeg i kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja, zakonskim prijedlozima uvodi se i novi Pravilnik, odnosno način na koji će se osigurati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je način rješavanja postojećih listi čekanja. Ujedno se uvode i uređuju novi registri u zdravstvu, prikupljanje rezultata ishoda liječenja i izvještavanje o istom'', dodao je ministar.
Naglasio je i da svaki građanin također postaje važan dionik zdravstvenog sustava te se dodatno naglašava njegova aktivna uloga u zdravstvenom sustavu: ''Prije svega kroz uvođenje mogućnosti da pacijent iskaže svoju ocjenu zadovoljstva zdravstvenom uslugom koju je primio, zatim da aktivno sudjeluje u provođenju novih preventivnih zdravstvenih (sistematskih) pregleda i time doprinosi svojem i zajedničkom dobru odnosno da budemo zdraviji i kao pojedinci, ali i kao društvo.''
Stiže niz promjena
Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama.
Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.
Radi osiguranja uključenosti jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica uređuje se da jedinice lokalne samouprave daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svojem području.
Pročitajte i ovo
Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.
Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.
''Organizacijska struktura zdravstvenog sustava nije niti na koji način političko pitanje, već pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava. To se može postići jedino jasnim, pravnim okvirom koji ovim zakonskim izmjenama uspostavljamo, uzimajući u obzir sve tri glavne razine zdravstvene zaštite - primarnu, sekundarnu i tercijarnu'', istaknuo je Beroš.
Naglasio je da je primarna razina osnovna: ''Ovim zakonskim izmjenama značajno je unaprjeđujemo i osnažujemo. Ona obuhvaća najveći broj djelatnosti u zdravstvu - opća/obiteljska medicina, dentalna medicina, pedijatrija, ginekologija, medicina rada, palijativa, telemedicina... A ovim zakonom uključuju se i nove djelatnosti u područje primarne razine - psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija.''
Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.
Grbin: Dvaput ste otvarali istu bolnicu
Beroš: Glavno da je otvorena
''Glavna ideja novog modela upravljanja je sinergija, a ne podjela'', poručio je ministar zdravstva.
Državni tajnik Tomislav Dulibić dodao je da politiziranje zdravstva ne čini dobro ni pacijentima niti djelatnicima zdravstvenog sustava, i nije dobar put. "Odaberimo put zajedništva, političke zrelosti i hrabrosti koji je nužan za bolje sutra hrvatskog zdravstva.''
Pročitajte i ovo
''Dvaput ste otvarali bolnicu u Puli'', upozorio je Beroša Grbin, koji je naglasio da je HDZ najprije bio zaustavio gradnju te bolnice, a sada se njome hvali. ''Bitno da je otvorena'', zaključio je Beroš.
Upitan o dugim listama čekanja, kazao je da će se novim pravilnikom utvrditi prihvatljivo vrijeme čekanja na preglede. Osim toga, u slučaju velikih lista za pojedine preglede ugovorit će se dodatne usluge kod privatnika besplatno za pacijente. Pravilnikom će se odrediti i da šef klinike koja ima liste čekanja neće moći dobiti dopusnicu za dopunski rad izvan radnog vremena.
S obzirom na brojne financijske probleme zdravstva, Beroš je poručio zastupnicima da se ne trebaju bojati za financiranje zdravstvenog sustava.
''Sredstva iz proračuna za iduću godinu osigurana su u iznosu od 5,3 milijardi kuna, za razliku od ove godine, kada su iznosila 2,6 milijardi kuna, a osim toga u zakonu piše da Ministarstvo financija prepoznaje obvezu dotacije ako postoji potreba. Prema tome, za financiranje zdravstvenog sustava doista se ne treba bojati'', poručio je Beroš.
Potrebe za sanacijskim sredstvima u ovoj godini su smanjene, a u petak će na sjednici Vlade biti donesena odluka o dodatnim sredstvima za sanaciju bolničkih zdravstvenih ustanova u vrijednosti 1,07 milijardi kuna kako bi se rokovi plaćanja za bolnički sustav držali ispod 120 dana, najavio je ministar.
Velika su očekivanja od mobilnih timova i ljekarni, no oni će u potpunosti zaživjeti u drugoj polovici 2024.
Mrak Taritaš je upozorila da u Hrvatskoj nije svim ženama omogućeno pravo na izbor, a Beroš je rekao na to da je ''zadatak ravnatelja bolnica da osiguraju pravo na prekid trudnoće svim ženama, na ravnateljima je da odrede koji je to način''.
Mostov Božo Petrov upozorio je na to da, iako svi jednako plaćaju zdravstveni sustav, ne dobivaju svi jednaku kvalitetu zdravstvene usluge.
Oporbeni zastupnici velik su naglasak stavljali na nedostatak kadra u zdravstvu, pogotovo kada je riječ o mentalnom zdravlju, a mnogi su upozorili i da postoje strateški okviri koji se ne provode, pri čemu su apostrofirali onkološke bolesnike, koji se suočavaju s posebno teškim izazovima.
Pročitajte i ovo
Nakon rasprave na dnevnom je redu izjašnjavanje o amandmanima na predložene zakone.
