Sabornica
Sabornica Foto: DNEVNIK.hr

Nakon slobodnih govora Sabor je raspravljao o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje se usklađuju s EU direktivom čemu su prethodili slobodni govori.


Obnova na Baniji koja stoji, izmjene Ustava, raspolaganje turističkim zemljištem, Zakon o sportu, nacionalizacija Ine, pravo na izbor, izlazak Hrvatske iz energetske povelje, inflacija... neke su od teme o kojima su tijekom svojih slobodnih govora zborili zastupnici i zastupnice.

Miletić: Jadranka je ratovala za ovu državu tri godine, a sada nema gdje biti, gladna je

Oko 5000 ljudi na Baniji i dalje živi u kontejnerima. Među njima i braniteljica iz Gline kojoj je prvi kontejner ukraden, a drugi poplavljen.

''Jadranka je hrvatska braniteljica, dragovoljac Domovinskog rata. Kuća u Glini joj je stradala u potresu. Nakon toga su joj kontejner za stanovanje ukrali'', kazao je MOST-ov Marin Miletić i kazao da joj je novi poplavio i sada nema gdje biti.

''Ratovala je za ovu državu tri godine, a sada nema gdje biti, gladna je'', kazao je Miletić i podsjetio da tisuće ljudi još čeka obnovu kuća nakon potresa.

''Oko 5000 ljudi je i danas u kontejnerima, dvije godine nakon potresa. Podneseno je 8586 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, 9674 za obnovu na području Banovine, a napravljeno je pet kuća'', kazao je Miletić i poručio da sustav ne valja.

Vrkljan: U Hrvatskoj svi trebamo biti politički Hrvati

''Je li Hrvatska dio europskog vrijednosnog sustava? Nije, nužne su izmjene Ustava i Izbornog zakona'', poručio je Milan Vrkljan iz Pravedne Hrvatske koji je kazao da je ''hrvatski Ustav sovjetiziran i boljševiziran'', a u ''Hrvatskoj svi trebamo biti politički Hrvati''.

Predložio je model po kojem bi se 60 zastupnika biralo po većinskom sustavu u izbornim jedinicama od 55.000 do 60.000 birača, a ostatak na nacionalnoj razini proporcionalnim sustavom gdje bi se glasalo za liste, a predlaže i da se limit za ulazak u Sabor spusti na tri posto.

Nemet: Kad će Vlada donijeti Uredbu o raspolaganju turističkim zemljištem?

IDS-ova Katarina Nemet upozorila je opet na problematiku u okviru Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a koji regulira i uređuje pitanja vezana uz raspolaganje turističkim zemljištem.

Zakonom je predviđeno da gradovi i općine s trgovačkim društvima koja koriste turističko zemljište sklope ugovor o zakupu tog zemljišta na rok od 50 godina, a raspon jediničnog iznosa zakupnine, način i rokove plaćanja i ostale orijentacijske kriterije za obračun zakupnine trebalo je definirati Uredbom Vlade koju je bila dužna donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

''Vlada uredbu nije donijela ni do dan danas'', upozorila je Nemet objasnivši da zbog toga gradovi i općine nisu bili u mogućnosti naplatiti zakupninu turističkog zemljišta počevši od svibnja 2020. godine, do danas, čime trpe i javni proračuni. ''Ušli smo u 349. dan, a odgovora nema'', kazala je IDS-ovka, koja je putem pisanog zastupničkog pitanja tražila odgovor Vlade još u prosincu 2021. godine. 

Bernardić: Zakon o sportu ne rješava ključno pitanje sporta, a to je njegovo financiranje

Zakon o sportu bio je tema slobodnog govora Davora Bernardića iz Socijaldemokrata, a ponovio je da taj Zakon neće riješiti pitanje hrvatskog sporta: ''Zbog njega više djece neće biti na sportskim terenima, a rezultati u sportu neće biti bolji. Zakon ne rješava ključno pitanje sporta, a to je njegovo financiranje''.

Peović: Vraćanje Ine je stvar političke volje, a ne pravnog okvira

''Ovo je trenutak energetske nestabilnosti, važno je vratiti Inu'', poručila je Katarina Peović iz Radničke fronte i ponovila da Inu treba nacionalizirati te zaključila: ''Stvar je političke volje, a ne pravnog okvira''.

Na dugove bolnica, lista čekanja i nekvalitetnu zdravstvenu uslugu te priziv savjesti, upozorila je Anka Mrak Taritaš. ''Pobačaj u Hrvatskoj mnogim ženama nije dostupan'', opetovala je zastupnica. 

Jelena Miloš iz zeleno-lijevog bloka istaknula je da se još uvijek ne zna stav Vlade o izlasku Hrvatske iz Energetske povelje, međunarodnog sporazuma koji Hrvatskoj čini više štete nego koristi.

"MOL je upravo temeljem ugovora o Energetskoj povelji tužio Hrvatsku i išao na arbitražni sud te dobio 184 milijuna dolara odštete", kazala je Miloš.

Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista govorio je o preimenovanju dubrovačke zračne luke, koja bi se trebala zvati imenom Ruđera Boškovića, a Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta kritizirao je financiranje srpskih crkvi.

''To nije samo puka promjena naziva, već približavanje hrvatske povijesti svima koji prvi put kroče u Lijepu našu kroz Dubrovnik,  podizanje svijesti građanima o jednom od najvećih svjetskih umova koji je potekao s naših prostora'', kazao je zastupnik i dodao da inicijativu podržavaju i Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Konavle te Skupština zračne luke.

SDP-ov Mišel Jakšić upozorio je na visoku inflaciju te pad realne plaće za pet posto, a zaključio je da Hrvatska treba strukturne reforme i u okviru nje šira porezna reforma i jača porezna politika: ''Od poreza na ekstraprofit ne treba bježati, ali gdje i na koji način će to osjetiti građani s plaćama manjim od 6500 kuna ili će im se dogoditi da dođe do daljnjeg rezanja njihovih prava?''

HDZ-ov Branko Bačić odbacio je prigovore na račun Vlade, a prijedlog o izlasku Hrvatske iz Energetske povelje nazavo je ''u ovom trenutku, na određeni način do kraja nepromišljen'': ''Na razini EU-a govori se o modernizaciji Povelje, koja bi s jedne strane akceptirala nove ciljeve koji zahtijevaju smanjenje emisije CO2 i s druge strane sigurnost ulaganja, s obzirom na to da smo i dalje ovisni o fosilnim gorivima''.

Ljudska prava u tranzitu

Izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje se usklađuju s EU direktivom, a o kojima se raspravljalo u Saboru, preciznije se definiraju poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite.

Sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj nepismen, moraju biti prevedene uz pomoć prevoditelja.

Skraćuje se rok za zapošljavanje s devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane.

Katić: Broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj u porastu

''U 2022. bilježimo porast tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na prošlu godinu za preko 320 posto, ove godine imamo preko 10.000 namjera za međunarodnom zaštitom, rekao je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Žarko Katić u raspravi o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Istaknuo je da se mijenjaju i zemlje podrijetla iz kojih dolaze tražitelji azila. Osim tradicionalnih zemalja Bliskog istoka te sjeverne i saharske Afrike, među top pet ove godine su Irak (2133 zahtjeva), Burundi (1912), Turska (1414) , Afganistan (1248) i Kuba (903 zahtjeva).

Još uvijek Hrvatsku doživljavaju kao tranzitnu zemlju na putu prema zapadnoj Europi i karakterizira ih brzi odlazak iz zemlje, kaže Katić.

Kada je riječ o raseljenim osobama iz Ukrajine kojima se odobrava privremena zaštita, njih je u Hrvatsku došlo 22.151. Među njima je 49,8 posto žena i 33,3 posto djece, većina ih je u privatnim smještajima, a otprilike 1600 u kolektivnim centrima.

Ove je godine povećan i broj nezakonitih prelazaka države granice, veći je 146 posto u odnosu na prošlu godinu, a bilo je više od 36.000 postupanja. Manji broj njih podnosi zahtjev za međunarodnom zaštitom, a veći dio želi izaći iz Hrvatske. Oni dobivaju rješenje za napuštanje zemlje u roku sedam do 30 dana.

Izmjene zakona, kaže Katić, osim usklađivanja s EU-ovim direktivama povećavaju prava tražitelja azila, kao što su pravo na pristup tržištu rada koje se skraćuje s devet na šest mjeseci, pravo na dulje korištenje besplatnog smještaja te se stavlja poseban fokus na ranjive skupine tražitelja azila.

Zastupnici su u raspravi pozdravili kvalitetnije uređivanje sustava međunarodne zaštite, a dio naglasio važnost integracije tražitelja u hrvatsko društvo, no za to je potrebno osigurati im preduvjete, a i hrvatsko društvo treba pokazati volju da oni zaista budu njegov dio.

Praksa zahtijeva poboljšanja

Koliko je zakonodavni okvir na ovom polju nezadovoljavajući i što bi trebalo mijenjati, za DNEVNIK.hr su nešto ranije objasnili Tea Vidović Dalipi, Luka Kos, Lucija Mulalić i Antonio Pindulić iz Centra za mirovne studije (CMS), organizacije civilnog društva koja se već četvrt stoljeća bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava u Hrvatskoj.

Istaknuli su kako je ''prvi korak u zadovoljenju zakonodavnog okvira da ga se poštuje i primjenjuje u praksi, a što kroz naš rad u pogledu pružanja podrške izbjeglicama vidimo da često nije slučaj'': ''To podrazumijeva donošenje odluka o zahtjevu za međunarodnom zaštitom unutar šest mjeseci od podnošenja zahtjeva, a ne unutar godinu ili dvije kao što je to slučaj u pojedinim postupcima. Isto tako, kvalitetnu provedbu ispitivanja zahtjeva traženja azila uz aktivno istraživanje stanja u pojedinim zemljama, s fokusom na izvještaje različitih organizacija''.

Ilustracija - 3 Prije 16 godina u Hrvatskoj je prvi put priznato pravo na azil: Gdje smo danas u ''tvrđavi Europi'' i jesmo li zaboravili ljudima biti ljudi?

CMS je podnio brojne komentare na izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti od kojih većina nije bila uvažena: ''Ističemo i apeliramo i na Hrvatski sabor da se unesu izmjene koje bi ukinule ili smanjile rok unutar kojeg je tražiteljima azila zabranjeno sklapati ugovore o radu u Hrvatskoj, na način da se tražiteljima azila odmah ili barem nakon proteka dva mjeseca omogući zapošljavanje u Hrvatskoj. Takva praksa postoji i u drugim državama kao npr. u Rumunjskoj gdje tražitelji azila stječu pravo na rad nakon tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom''.

Kao nužno u CMS-u ističu i da je potrebno omogućiti tražiteljima azila punu zdravstvenu zaštitu, a ne nastavljati opasnu praksu koja se sastoji isključivo od postupaka nužnih za otklanjanje neposredne opasnosti po život i zdravlje i prijeko potrebnog liječenja bolesti: ''Konačno, prijedlog unošenja prekršajnih odredbi u Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti smatramo nepotrebnim i pretjerano strogim, s obzirom na to da se time potencijalno dodatno otežava mogućnost osobama da reguliraju svoj boravak ili status na području Hrvatske. Tako primjerice osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom koja je propustila prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od promjene adrese stanovanja može biti odgovorna za počinjenje prekršaja što takvu osobu može potencijalno zakinuti za mogućnosti stjecanja dugoročnog boravišta ili hrvatskog državljanstva''.

Gordan Jandroković Nogometni fanovi u Saboru slave, Jandroković najavio stanku: ''Bolje je tako nego da bude prazna sabornica''

Na matičnim saborskim odborima za to vrijeme tema je bio prijedlog proračuna za 2023. o kojemu je u srijedu planirana rasprava na plenarnoj sjednici, ali tek popodne.

Od 11 do 13 sati, naime, članovi visokog doma imaju preče obaveze - napravit će stanku u vrijeme održavanja nogometne utakmice između Hrvatske i Maroka. ''Bolje to nego prazna sabornica'', poručio je prošli tjedan predsjednik Sabora Gordan Jandroković onima koji su krenuli preispitivati tu odluku. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju