Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora zastupnici su odlučili o ukidanju zastupničkog imuniteta Petru Čobankoviću.


Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio raspravom o potvrđivanju odluke Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje je odobrilo pokretanje kaznenog postupka protiv HDZ-ova zastupnika Petra Čobankovića.

Vezani članci Andrej Plenković u Pleternici Plenković: "Filipović je sjajan kandidat za gradonačenika Zagreba. Pristojan je, ali ima onu sportsku drskost" Sabor - 1 Vladajući se sprdaju sa oporbom u Saboru: "Kakvo rasulo u njihovim redovima, tresla se brda..."

>> Milanović: 'Gornji horizonti' neće se graditi, ako zaslanjuju Neretvu

Predsjednica MIP-a Gordana Sobol prvo je podnijela izvješće Saboru. Kako se nitko nije prijavio za raspravu, a postupak glasovanja održat će se tijekom dana, kad se okupi dovoljan broj zastupnika.

MIP je početkom rujna jednoglasno udovoljio zahtjevu Državnog odvjetništva da se Čobankoviću ukine zastupnički imunitet kako bi se protiv njega pokrenuo kazneni postupak u tzv. aferi Planinska.

Tužiteljstvo u optužnici Čobankovića tereti da je zlouporabom ministarskog položaja bivšem premijeru Ivi Sanaderu i bivšem HDZ-ovom zastupniku Stjepanu Fioliću omogućio stjecanje protupravne imovinske koristi, čime je državni proračun oštećen za gotovo 38 milijuna kuna.

Sa 95 glasova za i 1 protiv Petru Čobankoviću ukinut je zastupnički imunitet. Protiv je glasovala samo Nevenka Bečić jer, kako kaže, nije upoznata s predmetom.

'Smokvin list za bezidejnost Vlade'

Sabor je zasjedanje nastavio raspravom o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima koje se usklađuju s propisima EU i koje uvode novi oblik društva s ograničenom odgovornošću - jednostavno društvo, čije bi se poslovanje moglo pokrenuti s temeljnim kapitalom od tek 10 kuna.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako se takvo društvo kani uvesti ponajviše stoga što ulazak u EU znači i potrebu da se i u Hrvatskoj omogući osnivanje društava na pojednostavljen način i s manjim temeljnim kapitalom.

U Vladi očekuju da će jednostavno društvo, osim što će smanjiti migraciju hrvatskih poduzetnika, olakšati ulazak u poduzetnički pothvat inventivnim poduzetnicima te spriječiti obavljanje neregistrirane djelatnosti. Predloženim modelom poslovanje jednostavnog društva moguće je pokrenuti s najnižim iznosom temeljnog kapitala od 10 kuna, dok najniži nominalni iznos poslovnog udjela može iznositi 1 kunu.

Pojednostavljeno osnivanje društva osigurava se i korištenjem unaprijed pripremljenih obrazaca koji bi trebali olakšati i ubrzati postupak osnivanja te smanjiti troškove osnivanja.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću moglo bi imati najviše tri člana društva i samo jednog člana uprave, a moralo bi imati zakonske rezerve u koje je dužno unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima, umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

Ministar Miljenić najavio je kako će se izmjenama zakona o sudskim te o javno-bilježničkim pristojbama smanjiti cijena za registriranje takvog društva sa sadašnjih 3 do 4 tisuće kuna na manje od 1000 kuna. Vladajući klubovi podržali su predložene izmjene, no oni oporbeni ocijenili su da, unatoč dobrim namjerama, takva rješenja teško mogu dovesti do gospodarskog zaokreta.

Ana Lovrin je u ime HDZ-a kazala da se teško usprotiviti i ne podržati nešto za što se kaže da će pokrenuti gospodarski oporavak, no zapitala hoće li neosporno dobre namjere predlagatelja postići cilj i povećati zaposlenost.

I Branka Vukšića (Hrvatski laburisti) zanima tko to može tvrditi da će društvo s ograničenom odgovornošću olakšati građanima ulazak u poduzetnički pothvat i smanjiti migraciju poduzetnika. 'Da bi trgovačka društva funkcionirala treba profunkcionirati pravosuđe i tržište', poručio je Vukšić.

Sabor je prozvao jer nije zakonom propisao sankcije u slučaju nepokretanja stečaja. 'Koliko je direktora i članova uprave osuđeno zbog nepokretanja stečaja? Nitko', istaknuo je.

Peđa Grbin (SDP) rekao je kako je namjera zakona da svatko tko ima ideju za manje od tisuću kuna počne raditi na tržištu. 'Neće svi uspjeti, ali dio njih hoće', kazao je kao i opravdanje za donošenje zakona po hitnom postupku označio brojku od 300 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj.

Replicirajući SDP-ovcu, Dujomir Marasović (HDZ) poručio je da zakon ne potiče ništa već predstavlja 'smokvin list za bezidejnost Vlade'.

Izuzetni uvjeti za poduzetnike

Saborski Klub HNS-a pozdravio je skoro donošenje zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, od kojega očekuju da će biti snažan poticaj ulaganjima i jačanju konkurentnosti gospodarstva, kao i povećanju zaposlenosti.

Zastupnici HNS-a su na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru isticali kako, sukladno jednoglasnoj potpori koju je Vladin prijedlog zakona dobio na odborima za gospodarstvo i financije, očekuju da će potporu zastupnika dobiti i sutra na plenarnoj sjednici Sabora.

Srđan Gjurković naglasio je kako tim zakonom Ministarstvo gospodarstva pokazuje da prepoznaje značaj malog i srednjeg poduzetništva kao kičme gospodarstva - u malom je poduzetništvu 98 posto prihoda gospodarstva i 41 posto ukupnih investicija, a srednje poduzetništvo nosi 1,5 posto prihoda i 19,2 posto investicija.

Zbog toga se, istaknuo je, zakon u prvom redu i odnosi na ulaganja u mikropoduzetnike od 50 tisuća eura naviše, pri čemu se dobit oslobađa za 50 posto u roku 5 godina uz uvjet da se zaposle barem tri osobe. Porezni poticaji predviđeni su čak do 100 posto - za ulaganja do milijun eura predviđaju se oslobađanja od poreza na dobit na 10 godina, od milijun do tri milijuna eura za 75 posto na 10 godina, a za više od tri milijuna 100 posto oslobađanje od poreza na dobit, uz otvaranje minimum do 15 radnih mjesta.

'Stvaraju se izuzetni uvjeti da investicijski zamah može krenuti i da poduzetnici istinski budu konkurentni', poručio je Gjurković. Bitnim je označio i povećanje potpora za otvaranje novih radnih mjesta u tehnološkoj i inovativnoj infrastrukturi od 25 do 100 posto. I Ivica Mandić izuzetno bitnim za smanjenje nezaposlenosti smatra zakonom predviđene poticaje za otvaranje novih radnih mjesta, za koje vjeruje da će ih poduzetnici i investitori znati iskoristiti, posebno u slavonsko-baranjskoj regiji gdje se nezaposlenost kreće oko 30 posto.

Poticajima se predviđa da u županijama gdje je nezaposlenost do 10 posto država ide s 3000 eura nepovratnih poticaja za poslodavca, od 10 do 20 posto s 6000 eura te od 20 do 30 posto s 9000 eura nepovratnih sredstava. Zakon predviđa i pogodnosti za prvo zaposlenje - svi visokoobrazovani i srednjeobrazovani kadrovi mogu konkurirati bez prijave na evidenciju nezaposlenih, dok oni koji su već bili zaposleni moraju udovoljiti uvjetu da su barem tri mjeseca bili prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje.

Nada Turina Đurić vjeruje da će zakon pomoći i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva za ulaganja, kako ona domaća, tako i strana. Kako bi se otklonile prepreke za ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini, zakon, istaknula je, omogućuje Vladi da određene projekte označi projektima od posebnog državnog interesa, a predviđa i formiranje timova na lokalnoj razini koji bi pratili investicijski projekt od početka.(B.V./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook