"Mi znamo da Hrvatska ima obaveze i prema EU-u i NATO-u, ali ja sam uvjeren da to ne bi smjelo biti zapreka jačanju naših tradicionalno prijateljskih i bliskih odnosa. Vjerujte, imam osnove da s optimizmom tvrdim da ćemo uskoro biti svjedoci aktiviranja rusko-hrvatskih odnosa na svim područjima", rekao je Azimov na tiskovnoj konferenciji posvećenoj stanju i perspektivi razvoja rusko-hrvatskih odnosa.
Pročitajte i ovo
"Imamo velike planove za razvoj bilateralnih odnosa i time želimo pokazati da nismo ravnodušni prema Hrvatskoj. S velikim optimizmom gledam na budućnost naših odnosa", istaknuo je veleposlanik.
2017. godina ključna za odnose Rusije i Hrvatske
On je kazao da ova godina ima posebnu važnost za rusko-hrvatske odnose. Podsjetio je da se 17. veljače obilježava 25. godišnjica ruskog priznanja RH, a 25. svibnja je također 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
Iako su službeno druge države prve priznale Hrvatsku, faktički je prva bila Rusija, ustvrdio je Azimov. To je bilo u listopadu 1991. godine. kada je Gorbačov sazvao sastanak na kojemu su sudjelovali Tuđman i Milošević i na kojemu je pokušao pogurati mirno rješenje sukoba za države nastale nakon raspada bivše Jugoslavije. "Rezimirajući vrlo teške pregovore, on im je otvoreno rekao: neovisnost Hrvatske je realnost i s time se moramo pomiriti".
Veleposlanik je istaknuo da je Rusija spremna na obnovu političkog dijaloga s hrvatskim vodstvom. "Ja ne mogu otvoriti sve karte, ali mogu reći da bi se u najskorije vrijeme takav politički dijalog mogao ostvariti".
Moguća iznenađenja
Ukazao je na dobre odnose s hrvatskim ministarstvom vanjskih poslova i rekao da je potpisan protokol o političkim konzultacijama. U Zagrebu su krajem siječnja na temelju toga održane političke konzultacije, a u ožujku će hrvatski predstavnici MVEP-a otputovati u Moskvu kako bi nastavili taj dijalog. Očekuje se i potpisivanje još dva sporazuma - o kulturnoj suradnji te o suradnji između ministarstava unutarnjih poslova, rekao je on.
Također je rekao da se radi na organiziranju susreta ministara vanjskih poslova dviju zemalja u najskorije vrijeme i najavio je da će "možda biti još iznenađenja o kojima sada ne mogu govoriti".
Što se tiče gospodarskih odnosa, Azimov je izrazio nezadovoljstvo. "Ovo što sada imamo ne odgovara potencijalu Rusije i Hrvatske. Nakon ukidanja sankcija EU-a Rusiji, a to će se dogoditi prije ili kasnije, pojavit će se nove mogućnosti za jačanje trgovinske i gospodarske suradnje."
Gospodarski odnosi su najveća kočnica
Po njegovim riječima, odnose RH i Rusije najviše opterećuje zastoj u trgovinsko-gospodarskim odnosima. U rezultatu sankcija EU-a protiv Rusije, robna razmjena između Hrvatske i Rusije pala je za 50 posto i 2016. godine iznosila je nešto manje od milijardu dolara. "Naš je realni potencijal, i mi ćemo ga svakako ostvariti, oko tri milijarde dolara", istaknuo je.
Govoreći o politici Rusije prema Balkanu, ustvrdio je da je Rusija imala i da će nastaviti imati stabilizirajuću ulogu u toj regiji. "Mi smo realni i shvaćamo euroatlantske težnje tih država. Mi bismo željeli da Balkan bude neutralna regija, ali nažalost to nije tako i zbog toga pridajemo veliku važnost osiguranju mira, stabilnosti i sigurnosti regije."
Što se tiče priznanja Kosova, tu se Rusija ravna prema politici Srbije, a za BiH želi stabilnost. "Smatramo da tamo moraju biti dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Mi ćemo poduzeti sve da se ne krši Daytonski sporazum", naglasio je Azimov.
"Rusija ne dramatizira dolazak hrvatskih vojnika u Litvu"
Zamoljen da komentira nedavnu izjavu zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova, koji je rekao da razmještanje NATO-a na Baltiku duž granice s Rusijom predstavlja prijetnju Rusiji, u svjetlu toga da će hrvatski kontingent zajedno s njemačkim biti raspoređen u Litvi, Azimov je rekao da Rusija ne dramatizira dolazak hrvatskog kontingenta u tu baltičku zemlju.
"Nas naravno zabrinjava jačanje vojne infrastrukture i snaga NATO-a u Poljskoj i na Baltiku, a postoje i planovi za razmještanje nove vrste naoružanja u Bugarskoj i Rumunjskoj. Što se tiče sudjelovanja hrvatskog kontingenta, mi to pitanje ne dramatiziramo i razumijemo da je hrvatska disciplinirana članica NATO-a te da izvršava svoje zadaće."
Međutim, kazao je da nije jasno zašto NATO ide sve dalje na istok i približava se Rusiji. "Apsolutno nikakve prijetnje Rusije nema niti može biti. Napuhava se izmišljena prijetnja Rusije", smatra Azimov. Dodao je da je čak i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno otvoreno priznao da nema prijetnje Rusije.
No, razmještanje vojnog kontingenta i infrastrukture NATO-a prisiljava Moskvu da poduzme određene mjere, rekao je on.
"Ne želimo prijetiti Europi"
"Mi ne želimo prijetiti Europi, želimo dobre partnerske odnose s EU-om i i NATO-om", istaknuo je veleposlanik izrazivši uvjerenost da ne postoji alternativa partnerstvu EU-a i Rusije. "Rusija je dio Europe i željela bi s EU-om uspostaviti zajednički humanitarni i trgovinsko-gospodarski prostor."
Pod humanitarnim prostorom Azimov podrazumijeva bezvizni režim između EU i Rusije.
Po njegovim riječima, prije više godina Rusija je predložila NATO-u, EU-u i drugim europskim zemljama potpisivanje pravno obvezujućeg sporazuma o kolektivnoj sigurnosti u Europi, a EU to nije htio podržati.
Naglasio je i da puno toga u svijetu danas ovisi o uzajamnom povjerenju i razumijevanju Rusije i SAD-a, država koje imaju ogromnu odgovornost za osiguranje mira, stabilnosti i sigurnosti u cijelom svijetu.
"S optimizmom gledamo na perspektivu poboljšanja odnosa sa SAD-om. Vjerujem da će pobijediti zdravi razum i da će se rusko-američki odnosi normalizirati i vratiti na nekadašnju razinu. To će se neizbježno odraziti na ponovnu uspostavu dobrih odnosa između Rusije i EU-a. Rusija pridaje veliku važnost poboljšanju odnosa s Europskom unijom i želi da ona bude snažna, ujedinjena i spremna na suradnju s Ruskom Federacijom", istaknuo je ruski veleposlanik. (Hina)
