Rupel: 'Ništa se neće dogoditi 1. siječnja'

Među ostalim i zato jer je to 'hipoteka' koja onemogućava prepuštanje spornih graničnih točaka sudu trećeg, odnosno arbitraži. 

Pročitajte i ovo Rupel: ZERP Sloveniji neprihvatljiv zbog granice 'Hrvatska neće ustrajati na primjeni ZERP-a na članice EU'

'Uvjeren sam da se 1. siječnja 2008. neće dogoditi ništa. Hrvatska se obvezala da će pred primjenu ZERP-a o tome postići dogovor sa Slovenijom i Italijom, a to nije učinila. Tražimo da se taj dogovor poštuje i to ćemo najvjerojatnije zahtijevati sve dok se to ne ispuni', izjavio je Rupel u razgovoru za mariborski dnevnik 'Večer'.

Italija i Slovenija, istaknuo je Rupel, imaju 'obećanja' i 'određene instrumente' kako do toga doći. Dodao je kako je slovenska situacija drukčija od talijanske jer 'nam dodatnu komplikaciju predstavlja zemljovid priložen uz ZERRP - on prejudicira granicu'. 

'Prejudicirati granicu, to ne ide, tako raditi u Europi je nemoguće. Jedini problem je da su u Hrvatskoj tek završili izbori i da nema nove vlade. Vjerujem da ćemo zadnjih dana u prosincu još voditi napete razgovore, ali ne očekujem nikakav zaplet u fizičkom odnosno životnom smislu. Tu ćemo imati posla s jednom pravnom i političkom situacijom i to će biti potrebno riješiti', rekao je Rupel.

Na pitanje kako to da je Slovenija 2004. godine, pred početak
hrvatskih pristupnih pregovora s EU, proglasila svoj pojas u Jadranu, a da o tom pojasu nije pregovarala s Hrvatskom i Italijom, kako se to traži od Hrvatske kad je riječ o ZERP-u, Rupel je to protumačio kao reakciju na hrvatske poteze, dodajući da je područje svog pojasa Slovenija odredila prema području do kojega su prema bilateralnom sporazumu o malograničnom prometu i suradnji smjeli loviti slovenski ribari.

'Bila je to reakcija Slovenije na jednostrani čin Hrvatske. U
određivanju koordinata našeg pojasa vodili smo računa o SOPS-u, odnosno zemljovidu priloženom uz njegov dio koji se odnosi na ekonomski ribolov u malograničnom području', rekao je Rupel.

Govoreći o načelnom dogovoru premijera Janeza Janše i Ive Sanadera od prije 4 mjeseca da se sporna granična pitanja prepuste trećem, Rupel je istaknuo da to ni u kojem slučaju ne znači da će se to rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu jer postoje i druge mogućnosti, te da je teško vjerovati da će Slovenija nastaviti s operacionalizacijom dogovora 'uz hipoteku ZERP-a'.

'Nije bilo konkretne odluke o tome da Slovenija i Hrvatska za
posredovanje zamole ICJ. O tome kome ćemo se obratiti i s kojim pitanjem, odnosno tekstom još nema dogovora. O tome valja pregovarati i nadam se da će doći do dogovora. Ali teško mogu zamisliti da bi Slovenija mogla pristati na pregovore o granici uz postojeću hipoteku. Najprije moramo riješiti problem ZERP-a', rekao je Rupel.

Govoreći o pitanju točaka na granici koje Slovenija drži spornim i inzistira da se na njima ne provode "jednostrani koraci" iako su pod hrvatskom ingerencijom (slučaj Joras i parcele na lijevoj obali Dragonje, posdručje uz Muru i Razkrižje i slična), Rupel je rekao da će Ljubljana djelovati kao i do sada, diplomatskim sredstvima.

'Slovenija tamo ne može postaviti stražu, rekao bih. Ali, ona može osjetljivo i promptno reagirati na svaki veći problem i eventualni incident. Ministarstvo vanjskih poslova pri tom je ograničeno na diplomatska sredstva, a ministarstvo unutarnjih poslova i policija imaju na raspolaganju nešto više fizičkih sredstava. No, mogu reći samo ovo: Vlada je odlučna da zaštiti interese svih svojih državljana, ma gdje oni bili', rekao je Rupel.