Robert Podolnjak, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, sazvao je sjednicu tog Odbora kako bi raspravili o razumnom ustavnom roku za predlaganje i odlučivanje o povjerenju novim ministrima. Sjednici je prisustvovalo četvero profesora s katedri za ustavno pravo pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i svi su se složili da "razuman rok" ne bi smio biti duži od 30 dana.
Na sjednici Odbora se nije se pojavio niti jedan njegov član iz redova HDZ-a, pa tako ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Razuman rok najduže 30 dana
"Razuman rok bi trebao trajati što je moguće kraće. U Ustavu nema propisane norme za ovakvu situaciju, ali ne znači da se to ne može popuniti. Postoji ustavna norma koja kaže da se Vlada treba formirati u roku od 30 dana. Postoji i ona koja predviđa 30-dnevni rok za donošenje odluke da li se nekom ministru izglasava nepovjerenje“, kaže Mato Palić, profesor ustavnog prava s osječkog Pravnog fakulteta.
Ako se to ne dogodi u tih 30 dana, Palić ne vidi što bi se moglo dalje učiniti, ali smatra da bi Ustavni sud morao u tom slučaju reagirati u smislu upozorenja na moguću neustavnu situaciju.
Petar Bačić s Pravnog fakulteta u Splitu kaže da je nedvojbeno samo to da normativni okvir ne predviđa jasno rješenje situacije jer Ustav ni Zakon o Vladi ne daju precizne odredbe.
"Pitanje razrješenja ministra mora biti upisano u Ustav jer aktualno stanje potiče pravnu nesigurnost", kaže Bačić, dodajući da ova situacija nije normalna. "Nitko me ne može uvjeriti da se u jednoj prigodi za ministra traži supotpis, a u drugoj taj supotpis ne treba", rekao je Bačić.
"Za mene preciznoga roka nema i to bi trebalo napraviti što prije. Mogu se složiti s kolegom Palićem da je razuman rok maksimalno 30 dana od dana stupanja na snagu rješenja o razrješenju ministra“, kaže Bačić.
Problem je što ne postoje sankcije
Đorđe Gardašević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, rekao je da treba hitno reagirati, bez suvišnih rokova. Smatra da je problem što ne postoje sankcije za ovakvu situaciju. "Bilo bi dobro da se aktere natjera da nađu pravo rješenje", rekao je Gardašević, dodajući da je dodatni problem i to što četiri ministarstva trenutno vode državni tajnici, koji nemaju demokratski legitimitet. "U Ustavu piše da se Vlada sastoji od ministara, ne od državnih tajnika", kaže Gardašević, koji kaže da državni tajnici mogu sudjelovati na sjednicama Vlade kad je ministar spriječen, ali ne bi trebali ići u Vijeće Europe i tamo sudjelovati umjesto ministara.
S tim se složio i Mato Palić koji naglašava da državni tajnik nije član Vlade, jer su to predsjednik Vlade, potpredsjednici ako ih ima i ministri. "Ova situacija da ministra koji je spriječen pa ga na sjednici Vlade zamjenjuje državni tajnik jasno je propisana, ali što se tiče samog odlučivanja glas pripada isključivo predsjedniku Vlade i samim ministrima. On nema pune ovlasti ministara. On je jednostavno "nužno zlo", tranzicijsko rješenje jer ne može imati pune ovlasti", rekao je Palić.
Na sjednici je sudjelovala i Sanja Barić s riječkog Pravnog fakulteta koja se također složila da razuman rok ne može biti duži od 30 dana. Kao i drugi profesori ustavnog prava, Barić se složila da državni tajnici ne mogu imati sve ovlasti koje imaju i ministri u Vladi jer je to protivno temeljnom načelu parlamentarne demokracije. "Oni nemaju legitimitet Sabora i ne mogu zastupati Hrvatsku na sastancima u tijelima Europske unije. Postoji niz europskih ustava u kojima je to regulirano", kaže Barić, koja je zamjerila i Ustavnom sudu što dosad nije dao tumačenje krajnjeg roka za prijedlog novih ministara.
"Budi faca pa traži izglasavanje povjerenja cijeloj Vladi"
Nevladina organizacija GONG je još prije završetka saborske sjednice tražila da se ne ide na pauzu dok se ne izaberu novi ministri kako bi se izbjegla ova situacija, a to je ponovio i Dragan Zelić iz GONG-a na sjednici Odbora.
"U zrelim demokracijama u slučaju da rezultat glasanja bude 75:75, onda budete faca pa tražite izglasavanje povjerenja cijeloj Vladi", rekao je Zelić, dodajući da nema nikakve prepreke za sazivanje sjednice Sabora. Upozorio je da je odluka o razrješenju ministara na snagu stupila 27. travnja, što znači da rok od 30 dana ističe prije završetka lokalnih izbora. Dodao je i da se mora očitovati Ustavni sud i rastumačiti ovu situaciju. "Treba napomenuti da je predsjednik Ustavnog suda u utrci za novi mandat, i to je važna okolnost na koju javnost mora paziti", napomenuo je Zelić.
"Bojim se da nam nedostaje najvažnija katedra za ustavno pravo, a to je ona s Trga žrtava fašizma koju vodi gospodin Šeks", rekao je Arsen Bauk, SDP-ov zastupnik i član Odbora, koji kaže da HDZ očito ima svoje tumačenje razumnog roka.
"Njima je razuman rok onaj kad skupe 76, a to može biti od jedne minute do četiri godine", rekao je Bauk, dodajući da se teoretski moglo dogoditi da se Zdravku Mariću izglasa nepovjerenje, ali da ga premijer potom postavi za državnog tajnika pa da s te pozicije nastavi voditi Ministarstvo financija.
Ne zna se kad će Plenković predložiti ministre
Gordan Jandroković, novi predsjednik Sabora, raspustio je sjednicu u petak, 5. svibnja, najavivši tek da će se nova održati "nakon lokalnih izbora". HDZ-ovi zastupnici prethodno su najavljivali da bi se ona mogla održati 7. lipnja.
Još nije poznato ni kada će Andrej Plenković, predsjednik Vlade, predložiti Saboru nova četiri ministra (pravosuđa, unutarnjih poslova, uprave i zaštite okoliša). Dok se to ne dogodi spomenuta ministarstva vode državni tajnici.
Podolnjak je za N1 rekao da je na sjednicu pozvao ustavno-pravne stručnjake sa svih pravnih fakulteta u državi te da će se raspravljati o nejasnoćama i pravnim prazninama koje se odnose na razrješenje starih i imenovanje novih ministara u razumnom roku.
Odbor će pokušati odrediti što je zapravo "razuman rok" za imenovanje novih ministara i svoje zaključke će poslati Saboru.