Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Program Ujedinjenih naroda za razvoj i GfK Centar za istraživanje tržišta predstavili su danas rezultate prvog istraživanja o udjelu troškova za energiju u ukupnim prihodima kućanstava u Hrvatskoj.


Rezultati istraživanja ukazali su na to da je udio kućanstava koji troše više od 10 posto svojih prihoda na osnovne energetske potrebe u Hrvatskoj vrlo velik, preciznije, 63 posto, dok je u većini drugih zemalja Europske unije prosjek na razini 10-40 posto.

Ukoliko se granica udjela troškova energije u prihodima postavi više - na 20 posto, u tu kategoriju spada 21 posto kućanstava, što je usporedivo sa stopom siromaštva u Hrvatskoj (prema izvještaju DZS, 21,2 posto kućanstava se smatra siromašnim).

Vezani članci Zoran Milanović izabran za predsjednika RH Zoran Milanović novi je hrvatski predsjednik, osvojio gotovo 105.000 glasova više Ruža Tomašić Ruža Tomašić: "Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović ne štite interese hrvatskog naroda"

I drugi statistički pokazatelji za Hrvatsku dodatno pojačavaju zaključak da je pristupačnost energije izazov za mnoga kućanstva. Na primjer, gotovo 10 posto kućanstava u Hrvatskoj ne mogu adekvatno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima u godini, a više od 26 posto kućanstava kasni s plaćanjem svojim mjesečnih računa za energente

'Danas smo izložili ove rezultate ne da bismo upirali prstom na ikoga i tražili krivca, već kako bismo osigurali forum na kojem bi prezentirali mnoge mjere koje se već poduzimaju kako bi se ovaj izazov osvijestio i kako bismo predložili neka nova moguća rješenja,' rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

>>
GEN-I opet snizio cijene struje: 'I dalje smo najjeftiniji'

'U osnovi, moguća rješenja grupirali smo u četiri kategorije: prva – povećanje prihoda kućanstava, što izravno ovisi o pokretanju gospodarskog rasta; druga – smanjivanje cijena energenata kroz veću tržišnu konkurentnost; treća – povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima; i četvrta – povećanje učinkovitosti pomoći koju država osigurava za ugrožena kućanstva', dodala je Vinton.

Kod mjerenja udjela kućanstava koja troše (po međunarodnim standardima) prevelik dio svojih ukupnih prihoda kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe, često se koristi pojam energetsko siromaštvo, odnosno nedostatnost goriva, no budući da se ovi pojmovi definiraju na više različitih načina u Europi i svijetu, u Hrvatskoj se koristio pojam mjerenja energetske pristupačnosti.

Jedna od metodologija za mjerenje pristupačnosti energije i usporedbu među različitim zemljama je metodologija iz Ujedinjenog Kraljevstva, po kojoj je energetski siromašno kućanstvo ono koje troši više od 10 posto svojih prihoda na energente. Dok je porast cijene energenata glavni čimbenik pada pristupačnosti energije, dugotrajna ekonomska kriza je dodatno pogoršala problem pa je tako broj ljudi koji su 2007. trošili više od 10 posto prihoda bio 42 posto, a prošle godine je narastao na 63 posto.

Prijedlozi za smanjenje energetskog siromaštva:

1. Reforma tržišta električne energije dovodi do nižih cijena (pojavom konkurencije i HEP je snizio cijenu električne energije za 7%)

2. Pomoć pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima primjenom mjera energetske učinkovitosti - već primjenom osnovnih mjera uz minimalna ulaganja moguće je smanjiti troškove za 10-30%

3. Poticanje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije na nacionalnom nivou kao što su sunčevi toplinski sustavi i biomasa – na prosječnog Hrvata dolazi 21 puta manje instaliranih sunčevih toplinskih sustava od prosječnog Austrijanca

4. Pomoć pri smanjenju računa za energiju za ugrožene kupce, kroz fond za energetski siromašne (gdje nisu samo oni koji primaju socijalnu pomoć)

5. Razvoj jasnih kriterija po kojima se utvrđuje energetski siromašno kućanstvo – čime se mogu adresirati najugroženiji

6. Povećanje sigurnosti opskrbe energijom – omogućavanjem korištenja više različitih i jeftinijih energenata (primjerice plin umjesto lož ulja – plinofikacija Dalmacije)

7. Podizanje energetske učinkovitosti ugroženih kategorija stanovništva putem projekata strukturnih i kohezijskih fondova EU i drugih izvora (na primjeru Slovenije gdje je ostvareno 160 projekata u području biomase (grijanje naselja ili zgrada biomasom), te preko 100 projekata energetske obnove zgrada.

8. Pasivna poticajna stanogradnja (pasivne POS zgrade)
- Primjer su Šparne hiže u Koprivnici, POS zgrade koje imaju šest puta manju potrošnju energije za grijanje i hlađenje od zgrade sagrađene po današnjim važećim standardima!

9. Uspostava energetskih savjetnika koji bi obilazili ugrožene kupce i predlagali mjere energetske efikasnosti u kućanstvima

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook