U političkoj sferi nije nedostajalo napetosti, posebno kada je u pitanju odnos predsjednika i premijera, na lokalnoj razini došlo je do smjena vlasti i ovogodišnji su izbori iznjedrili neke nove stranačke opcije i na nacionalnoj razini, a bilo je tu i neizostavnih afera koje su tresle politički vrh. Koji su to najvažniji događaji koji su obilježili godinu na izmaku, pitali smo reportere informativnog programa Nove TV.
Unutrašnja politika – lokalna smjena vlasti, cijepljenje i afere u domeni obrane RH
''Uz pandemiju sve je palo u drugi plan. Što god da se događalo sve je bilo usko vezano uz koronavirus. Pa i lokalni izbori, koje bih izdvojila kao glavni politički događaj godine iza nas. Nikad luđi i nikad teži za odraditi jer su sve ideje koje smo imali morale su biti u skladu sa epidemiološkim mjerama. Ipak, ostat će upamćeni kao izbori preokreta. Četiri najveća grada doživjela su smjenu generacija i potpuno nove ljude za kormilom, Zagreb i Split osvojili su potpuno novi igrači na političkoj sceni. Građani su rekli 'ne' i velikom broju župana veterana koje su poslali u ropotarnicu povijesti. HDZ je osvojio najveći broj županija, a SDP zadržao postojeće. 2024. godina bit će superizborna. Tada nas čekaju europski, parlamentarni i predsjednički, bit će zanimljivo vidjeti kakvi nas trendovi čekaju. Naravno, treba spomenuti i Pelješki most, jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ikad'', istaknula je Sabina Tandara Knezović, jedno od zaštitnih reporterskih lica Nove TV kada su u pitanju politička događanja i izbori.
Tijek pandemije i politike vezane uz nju intenzivno je pratila i o njima izvještavala Martina Bolšec Oblak, stoga će ovu godinu pamtiti upravo po koronavirusu i - cijepljenju.
''Ako će 2020. u povijesti ostati upamćena po pojavi koronavirusa, 2021., što se zdravstva tiče, će svakako ostati upamćena po cijepljenju. U Hrvatskoj je na početku godine cjepivo bilo traženije od zlata – cijepilo se preko reda, brojala se svaka doza, da bismo godinu ipak završili s jednom od najlošijih cijepnih statistika u Europi. Ali, osim u zdravstvu, cijepljenje je ostavilo traga i na društvu – zbog cijepnih statusa pucala su prijateljstva, čak i brakovi. Nema tko o cijepljenju nije žustro raspravljao tijekom cijele godine, s nažalost puno isključivosti s jedne i s druge strane. Zato se nadam da će nam 2022. ipak biti zdravija – i fizički, ali i mentalno'', istaknula je.
Za Ivanu Pezo Moskaljov, reporterku koja se specijalizirala za pitanja iz domene obrane, najznačajniji događaj godine na izmaku je odluka i potpis ugovora o kupnji dvanaest rabljenih francuskih borbenih aviona.
''Riječ je o najvećem vojnom poslu nakon Domovinskog rata. Zrakoplovi koji će štititi zračni prostor trebali bi ojačati i hrvatsku obrambenu sliku - što nije nimalo nevažno. Još nisu poletjeli prema Hrvatskoj, ali kako to kod nas već biva, za sobom već vuku različite kontroverze. Postavlja se pitanje može li ih Hrvatska priuštiti, plaća li se preskupo sustav koji se možda i neće iskoristiti u potpunosti i za koji tek treba izgraditi infrastrukturu – hangare i pistu – koliki će zapravo biti dugoročni troškovi korištenja ovih zrakoplova, ali i hoće li hrvatsko ratno zrakoplovstvo do dolaska Rafala imati dovoljan broj obučenih vojnih pilota i tehničara. U međuvremenu se otkrilo i da im je cijena porasla za oko 200 milijuna eura od troškova od gotovo milijardu eura s kojima se do tada komuniciralo u javnosti. Sve to moglo se izbjeći da su potpisnici ugovora priču vodili jasnije i transparentnije, što s francuskom ponudom nije bio slučaj. Uostalom, pravo je i poreznih obveznika da znaju što je za njihov novac – kupljeno'', istaknula je.
Vanjska politika – odlazak kancelarke Merkel
Važnih događaja nije nedostajalo ni u svijetu, a najznačajnije je izdvojila urednica vanjske politike i komentatorica Ivana Petrović.
''Uz dominantnu COVID krizu u cijelome svijetu, ipak bih izdvojila izbore u Njemačkoj i činjenicu da je sa političke scene nakon 16 godina otišla kancelarka Angela Merkel koju su nerijetko nazivali i najmoćnijom ženom svijeta. Novi kancelar, socijalist Olaf Sholtz bio je u dvije vlade Angele Merkel i evidentno ima ambiciju zadržati i tron svojevrsnog 'EU vladara'. Sholtza nazivaju Angela br. 2, što bi prevedeno značilo daljnje davanje prednosti gospodarskim interesima, čak i u odnosima s Kinom i Rusijom i nastavak politike stabilnosti. Samo, pitanje je hoće li u promijenjenim vremenima merkelizam biti i primjeren ili će vakuum kojeg ostavlja kancelarka Merkel možda ispuniti francuski predsjednik Macron ili talijanski premijer Draghi. U svakom slučaju, odlazak karizmatične njemačke kancelarke bitno će poremetiti ravnotežu snaga i odnosa unutar EU-a, što će se neminovno reflektirati i na našu zemlju'', zaključila je Petrović.
