"Nastavno na novinarski prilog na jednoj od televizija, vezano uz traženje komentara o posljednjoj oslobađajućoj presudi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske zbog korištenja pozdrava 'Za dom spremni', a s obzirom na to da izjava glasnogovornice Suda nije prenesena u cijelosti te u svrhu dobivanja cjelovite informacije o navedenom pitanju, potrebno je ponoviti i naglasiti sljedeće:
Prema dosadašnjoj sudskoj praksi Visokog prekršajnog suda, jasno je da samostalno korištenje pozdrava 'Za dom spremni' i njegovih inačica u javnom prostoru nije dozvoljeno. U posljednje dvije oslobađajuće odluke različitih sudskih vijeća ovog suda, od kojih je jedna i ona za koju je tražen komentar, sudska vijeća su zauzela stav da je korištenje navedenog pozdrava u iznimnim situacijama dopušteno.
Ta se iznimka u jednom slučaju odnosi na komemoriranje ispred biste poginulog hrvatskog branitelja koji se borio pod znakovljem HOS-a u Domovinskom ratu, prilikom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HOS-a, u parku koji nosi njegovo ime, a druga na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, ispred Spomenika hrvatske pobjede 'Oluja 95' u Kninu.
Iako se u tim predmetima nije radilo o istim prigodama u kojima se koristio navedeni pozdrav, za istaknuti je da je u konkretnim predmetima izostalo bilo kakvo ujednačavanje sudske prakse kroz sudsku evidenciju s dotadašnjim odlukama suda vezanim uz taj pozdrav. Naime, prema odluci Suda Europske unije sustav ujednačavanja sudske prakse i obvezujućih pravnih shvaćanja donesenih na sudskim odjelima zbog nejednakih sudskih odluka o istim ili sličnim pravnim pitanjima, suprotan je pravu Europske unije i temeljnom načelu neovisnosti sudaca u odlučivanju. Iz tog razloga se i na Visokom prekršajnom sudu zastalo s primjenom hrvatskih zakonskih odredbi koji uređuju postupak unutar institucionalnog ujednačavanja sudske prakse te je zbog toga moguće očekivati različitu sudsku praksu u toj pravnoj stvari.
U izjavi je rečeno i da "Dokument dijaloga - Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja" Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, od 28. veljače 2018. nije izvor prava za razliku od Ustava, međunarodnih propisa, zakona i podzakonskih akata na temelju kojih se sudi, ali da sud ne može biti lišen utjecaja duha vremena u kojem donosi odluke pa je vidljiv očit utjecaj tog dokumenta i njegovih preporuka u nekim odlukama ovog suda u vezi navedenog pozdrava.
Isto tako je istaknuto i da je razlog tomu nedostatak precizne zakonske norme koja bi nedvosmisleno i detaljno uredila predmetno ponašanje, budući da je prekršaj za koji se teretilo okrivljenike, propisan u članku 5. (3.b) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, donesen 1977. godine (sa zadnjim izmjenama samo u pogledu novčanih kazni zbog uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku te povećanja istih)", stoji u priopćenju glasnogovornice Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, sutkinje Kristine Gašparac Orlić. "Zbog odluke Suda EU više nije moguće vraćanje predmeta sudskom vijeću koji je presudio protivno dosadašnjoj sudskoj praksi", zaključno je objasnila.
