Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uvođenje eura danas je vruća tema u saborskim hodnicima. Dok premijer Tihomir Orešković smatra kako bi se to moglo ostvariti već kroz 4 godine, ne slažu se svi s njime.


Premijer Tihomir Orešković jučer je u Berlinu dao do znanja kako smatra da će Hrvatska u roku od dvije do četiri godine ispuniti sve kriterije, prije svega one koji se odnose na BDP i smanjenje deficita i javnoga duga i da bi u tom vremenu mogao započeti proces uvođenja eura.

Vezani članci Mislav Bago o potrošnji Hrvata u posljednjih godinu dana (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Na mobitele i internet trošimo dvostruko više nego prije šest godina, a na hranu, odjeću i obuću manje Zdravko Marić (Foto: Jurica Galoic/PIXSELL) Marić o podizanju kreditnog rejtinga: ''To je ohrabrujuća vijest za Hrvatsku, cilj je vratiti zemlju u investicijski rejting''

U Saboru se danas najviše govorilo upravo o toj temi.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je pak kako je teško staviti vremenski okvir na uvođenje eura u Hrvatsku. 'Naš plan je već ove godine biti unutar 3 posto, međutim ostaje javni dug koji je i dalje preko te razine. Tako da uz fiskalnu konsolidaciju i aktivaciju državne imovine ideja je da se javni dug smanjuje. O točnom vremenskom okviru teško je govoriti', rekao je ministar Marić i dodao kako se u tečajni mehanizam možemo prijaviti tek kad ispunimo kriterije iz Maastrichta.

No, čini se kako ministar ne vidi da će uvođenje eura proći bez vrlo opsežne rasprave i vrlo opsežnih analiza. 'Naše gospodarstvo koje je prilično visoko euroizirano sigurno ima određenih potencijalnih koristi, ali i određenih rizika, ali to zahtjeva širu raspravu.

'Naše gospodarstvo koje je prilično visoko euroizirano sigurno ima određenih potencijalnih koristi, ali i određenih rizika, ali to zahtjeva širu raspravu', rekao je ministar Marić.

Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio ubrzani put prema grčkom scenariju. 'Hrvatska neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede. Brzo uvođenje eura je strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku', rekao je Lovrinović.

SDP-ov Gordan Maras rekao da je nužno odvojiti ono što je logično i ono što je poželjno, a da mu se brz ulazak Hrvatske u eurozonu ne čini realnim, jer će nam trebati duže vrijeme da zadovoljimo kriterije za to. 'Ne trebamo juriti u euro i eurozonu jer je kod nas rizik tečaja, tržišta, i svega vezanog uz euro, vrlo nizak', rekao je Maras i dodao kako se postavlja pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije.

Vujčić: Do 2020. nećemo u Europsku monetarnu uniju, ali bismo mogli u ERM II

Na upit o razgovoru s Oreškovićem o uvođenju eura, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić podsjeća da "mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva".

"Da bismo uopće mogli doći u poziciju prelaska na euro, najprije bismo morali tijekom dvije godine značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, s time da projekcije pokazuju da je takav trend održiv u srednjem roku i potom pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam (ERM II). Nakon ulaska u ERM II, tijekom iduće dvije godine moramo zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru. Pritom naš najveći problem u ispunjavaju pet potrebnih kriterija za prelazak na euro jest smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u koji je sada na razini od oko 85 posto, jer bi ga u iduće dvije godine (2017. i 2018.) trebalo značajnije početi smanjivati", kaže Vujčić.

No, potrebno je, dodaje guverner, znati da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i dovoljnom brzinom smanjivati udjel u javnom dugu, slijedom čega Europska komisija može odlučiti da smo vjerodostojni u tom pogledu i 'odobriti' nam prelazak na euro.
"Do 2020. nećemo još ući u Europsku monetarnu uniju, ali bismo mogli ući u ERM II, što bi doista značilo efektivan početak priprema za uvođenje eura, o čemu smo premijer i ja razgovarali", ističe Vujčić.

"Uglavnom, u Nacionalnom planu konvergencije i Nacionalnom programu reformi naglasak mora biti na održivom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, odnosno na strukturnim reformama na povećanju konkurentnosti gospodarstva i povećanju stope rasta produktivnosti, koji su ključni preduvjeti za održivo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Na taj način ti dokumenti mogu i, po mom mišljenju trebaju, postati okosnica srednjoročne ekonomske politike, koja je, bez obzira na uvođenje eura, koje ovisi, što ne treba zaboraviti, i o stanju u eurozoni, poželjan cilj", zaključuje guverner HNB-a.

Za uvođenje eura treba zadovoljiti pet kriterija

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u siječnju ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 posto. Proračunski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na razinu od oko 4 posto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji proračun procijenila na razini od 3 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 posto BDP-a.

Šuker: ionako nam je sve vezano uz euro

Ivan Šuker iz HDZ-a, pak, ističe da je Hrvatska ionako već visoko euroizirana zemlja te nam je "sve vezano uz euro". Smatra i da je Hrvatskoj u interesu da uđe u eurozonu i tako riješi niza problema, posebno kao zemlji koja ima vrlo razvijen turizam.

Upitan, pak, je li realno da Hrvatska sve kriterije za ulazak u eurozonu ispoštuje za četiri godine, Šuker je odgovorio da je "najlakše reći da se nešto ne može napraviti",
"Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti", rekao je Šuker te dodao da mu nije jasno "zašto preko 80 posto građana Hrvatske ima štednju vezanu na euro".

"Vidite da je velika rasprava oko valutne klauzule. Sve te priče u tom trenutku nestaju. Iskreno govoreći, lako je reći ne treba ovo, ne treba ono, međutim postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizama zaštite, kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. Na kraju krajeva, vidite da je i povećani izvoz, koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica toga što smo postali dio zajedničkog tržišta, na koje poduzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu", rekao je Šuker.