Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, to je najmanji broj prvašića u Hrvatskoj u zadnjih 15 godina. O tome svjedoče i brojne škole u RH koje pohađa svega nekoliko đaka, a nerijetko škole u ruralnim dijelovima Hrvatske zatvaraju vrata jer ih nema tko pohađati. S kakvim će se problemima susreti današnji prvašići, a i drugi osnovnoškolci čije su generacije znatno malobrojnije, pojasnio je Jakov Gelo, prof. dr. sc. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i pročelnik katedre za demografiju.
Pročitajte i ovo
'Današnji osnovnoškolci imat će problem i s mojom generacijom koja je znatno mnogobrojnija od njihove. Naime, kada prvašići uđu u sferu rada, mi ćemo biti na izmaku života i uništavat ćemo socijalne i mirovinske fondove, isto ćemo činiti sa zdravstvenim osiguranjem i tražit ćemo svoj životni prostor', pojasnio j profesor Gelo za Dnevnik.hr. No, neće današnjim osnovnoškolcima biti baš tako crno, ima stvari koje im idu u korist.
Na pleća današnjih školaraca past će veća odgovornost
'Oni će zasigurno živjeti u boljim uvjetima i, u usporedbi s današnjim, u ekonomskom blagostanju. U to vrijeme doseći ćemo prosjek zemalja Europske unije', dodao je prof. Gelo. 'Ipak, na njihovim će plećima biti zbrinjavanje ostarjele populacije koja će bujati. Ulaskom u radno razdoblje života, današnji osnovnoškolci na radnim mjestima susret će se sa starijom radnom snagom zbog koje će morati biti produktivniji, kreativniji, više će morati povući i na njih će pasti veća odgovornost', dodao je pročelnik katedre za demografiju i pojasnio kako to možda i neće biti tako strašno jer će tada zaposleni moći živjeti od svojeg rada i standard će biti viši.
Pad broja žena u fertilnoj dobi
Profesor Gelo pojasnio je do čega će, zbog činjenice da se rađa sve manje djece, u idućim godina u Hrvatskoj doći. 'Kako ćemo zbog pada nataliteta sami imati sve manje radnika, Hrvatska će imati velik broj radnika iz drugih zemalja. Takav je danas slučaj u Švicarskoj i Njemačkoj. Dolaskom stranih radnika kod nas će dolaziti ljudi neprilagođeni novoj zemlji u kojoj žive, ljudi s drugom kulturom, drugim običajima, zapravo ljudi s drugom bojom kože odnosno druge rase', kaže prof. Gelo i dodaje kako takvih situacija danas u Hrvatskoj gotovo i nema.
Iako se sljedećih godina predviđa porast prvašića, ništa se značajno neće dogoditi što bi moglo popraviti cjelokupnu sliku. Naime, u Hrvatskoj od 1991. godine pa sve do danas, svake je godine broj umrlih veći od broja rođenih. 'Nastavi li se taj trend i ništa se drastično ne promijeni, doći će do smanjivanja broja žena u fertilnoj dobi, a to će još povećati smanjenje broja rođene djece. Tada ćemo doći do toga da generacija 1991. koja je itekako malobrojna, ulazi u fertilno razdoblje', pojašnjava prof. Gelo.
>> U novoj školskoj godini manje osnovaca nego lani
Lijek za ovu situaciju vidi u rješavanju prepreka koje stoje na putu mladim ljudima kada se žele osamostaliti.'Treba im osigurati zaposlenje, stanovanje, jako je bitno da se smanje troškovi djeteta. Zapravo, treba omogućiti mladim ljudima da odu iz roditeljskog doma, osamostale se i osnuju obitelj', zaključuje prof Gelo. Kao primjer uspješne natalitetne politike ističe Francusku, koja od završetka Drugog svjetskog rata pa do danas nije niti jedne godine zabilježila veći mortalitet od nataliteta. Kod nas je nažalost, od 91. godine, situacija suprotna.
