Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Perković bio najvažniji

PRVA GODINA U EU Hrvatska ostalim članicama izručila 75, a one njoj 33 osobe

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
U prvoj godini članstva u EU Hrvatska je temeljem Europskog uhidbenog naloga ostalim članicama izručila 75 osoba, uključujuči i 20 stranih, dok su zemlje EU-a Hrvatskoj predale 33 osobe.

Hrvatska je 55 svojih i 20 stranih državljana predala Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, Danskoj, Belgiji, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj i Poljskoj, koje su ih tražile zbog kaznenog postupka ili izvršenja kazne radi različitih kaznenih djela - od zlouporabe droga i silovanja, do prevara, krivotvorenja i ubojstva, doznaje se iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Pročitajte i ovo Tivat - 3 Pokrenuti novi letovi Poznati tabloid nahvalio našeg velikog konkurenta: "Znatno su jeftiniji od Hrvatske, a nakon multimilijunskog ulaganja postali su mali Monako" Slika nije dostupna Izručen SLUČAJ PERKOVIĆ: Njemački mediji izvijestili o predaji

Najpoznatiji među traženim osobama kojeg je Hrvatska predala nekoj članici EU-a je bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajac Josip Perković, čijim je izručenjem Njemačkoj početkom godine, zbog navodnog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića, završena sedmomjesečna pravno-politička afera, koja je uzburkala hrvatsku političku scenu i aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima.

Godinu dana članstva: 'Izvan EU Hrvatska bi postala varijanta Hodžine Albanije'

Druge članice Unije su Hrvatskoj od 1. srpnja prošle godine predale 33 osobe, također zbog zlouporaba droga, ubojstva, krađa, prevara, krivotvorenja, silovanja, razbojništva i drugih kaznenih djela. Tražene osobe izručile su Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Francuska, Češka, Malta i Nizozemska.

MUP zasad ne može izvijestiti koliko je neizvršenih naloga koje su raspisale članice EU-a za hrvatskim građanima ni koliko je takvih naloga koje je raspisala Hrvatska za državljanima drugih članica jer, kako objašnjavaju, instrument Europskog uhidbenog naloga podrazumijeva neposrednu komunikaciju nadležnih pravosudnih tijela država članica EU-a.

To znači, napominju u MUP-u, da pravosudna tijela mogu odašiljati i zaprimati Europske uhidbene naloge neposredno, bez da o tome obavijeste policiju. U Hrvatskoj su pravosudna tijela nadležna za zaprimanje stranih Europskih uhidbenih naloga županijska državna odvjetništva.

MUP također ističe da je glavni alat policije za traganje za osobama na schengenskom području Schengenski Informacijski Sustav, kojem Hrvatska još nema pristup. No, poznato je da hrvatska policija ima evidentiranih još 135 međunarodnih potraga Interpola koje su raspisane temeljem stranih Europskih uhidbenih naloga za hrvatskim državljanima.

Ti Europski uhidbeni nalozi nisu još izvršeni većim dijelom jer se radi o osobama koje su u bijegu i ne nalaze se na području Hrvatske, a manjim dijelom jer su sudski postupci priznavanja stranih naloga još u tijeku. Hrvatska policija ima evidentirano i 228 domaćih Europskih uhidbenih naloga koji još nisu izvršeni uglavnom zato što su u većini slučajeva tražene osobe u bijegu i dosad nisu locirane na schengenskom području.

Također, manjim dijelom ti nalozi nisu provedeni zato što su sudski postupci priznavanja Europskih uhidbenih naloga u tijeku ili su njihovo izvršenje odbila strana nadležna pravosudna tijela. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene