Prva "beba iz epruvete" slavi 40. rođendan: "Hrvatska ima jedan od najboljih uvjeta liječenja neplodnosti"

Prvo hrvatsko "dijete iz epruvete" uskoro slavi 40. rođendan. 

tri vijesti o kojima se priča SEZONSKA RADNICA Tijekom požara nestala Dragana: Njezin suprug krenuo u Hrvatsku, obitelj dala DNK uzorke Ogromna šteta UŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut" OPOZIV PROIZVODA Povlači se smrznuto voće: Pronađen vrlo zarazan virus

Robert Veriga, prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, idući će mjesec napuniti 40 godina, a od tada do danas u Hrvatskoj je medicinski potpomognutom oplodnjom rođeno oko 40.000 djece.

Svake se godine u Hrvatskoj rodi gotovo sto prvih razreda zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, istaknula je voditeljica Odjela za medicinski potpomognutu oplodnju u klinici u Petrovoj Dinka Pavičić Baldani na konferenciji za novinare prigodom održavanja ginekološkog kongresa u Opatiji.

Veriga je rođen 23. listopada 1983. kao prvo dijete u Hrvatskoj i sedmo u svijetu nakon zahvata medicinski potpomognute oplodnje. Zahvat je izveden u Petrovoj bolnici u Zagrebu, samo pet godina nakon što je u svijetu "prvo dijete iz epruvete" rođeno u Velikoj Britaniji.

Pročitajte i ovo Pritvor od 60 dana Ukrajinski sud odredio pritvor bivšem ministru zbog sumnje na izdaju

Izvantjelesna oplodnja danas se izvodi u 15 centara u Hrvatskoj, na taj se način rađa između 1800 i 1900 djece godišnje, što je oko pet posto ukupnog nataliteta u Hrvatskoj. Praktički nema razreda u kojemu barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj je uz, dr. Pavičić Baldani, sudjelovao i Velimir Šimunić, pionir medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj.

Jedna od ključnih tema kongresa bila je neplodnost jer se računa da svaki šesti par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Hrvatska se već gotovo 30 godina ubraja u niskonatalitetne zemlje a stopa nataliteta kontinuirano nam pada.

"Pedesetih godina prošloga stoljeća žene su prosječno u Hrvatskoj rađale 2,4 djeteta u fertilnoj dobi, danas je to samo 1,4 djeteta", istaknuo je dr. Šimunić, koji je vodio postupak tjelesne oplodnje, trudnoću i porod Roberta Verige prije 40 godina u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Pročitajte i ovo Optužbe za drogu El Chapov sin izručen SAD-u! Naručio ubojstvo pjevačice koja je odbila nastupiti na njegovu vjenčanju

Stigmatizacija neplodnih parova

Uzroke rastuće neplodnosti u Hrvatskoj Šimunić vidi u odgađanju rađanja kod žena, ali i u rastućoj muškoj neplodnosti koja je postala dominantna i na koju otpada 53 do 55 posto svih uzroka neplodnosti u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da je uzrokuju nezdrave životne navike, loša prehrana, stres i utjecaji iz okoline, poput zračenja, raznih kemikalija i estrogena u prehrani i sl.

Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva, koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje, od 2011. do 2020 godine u Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije.

Dr. Pavičić Baldani upozorila je na socijalnu stigmatizaciju neplodnosti koja je još uvijek prisutna u Europi jer se procjenjuje da 63 posto europskih neplodnih parova živi u okruženju socijalnog odbacivanja.

"To je još uvijek tabu-tema", kaže Pavičič Baldani i navodi da je u Italiji socijalno odbačeno čak 74 posto neplodnih parova. Nakon Italije slijede Belgija i Švicarska, gdje se s tabuima suočava 66 posto takvih parova. Visokih 60 posto imaju i Švedska, Njemačka, a slijede Irska, Francuska, Norveška i UK.

Pročitajte i ovo Poboljšani izgledi Standard & Poor's potvrdio kreditni rejting Hrvatske: "Gospodarstvo će rasti snažnije od većine u eurozoni"

U Hrvatskoj također postoje tabui i parovi često kriju od okoline postupak potpomognute oplodnje.

"Tabuizacija te teme krajnje je neprimjerena i neetična jer se oko pet posto djece rađa tim programom danas u Hrvatskoj", istaknula je Pavičić Baldani.

Hrvatska iznad europskog prosjeka

Dr. Šimunić napominje da vrlo često djeca i ne znaju da su začeta na taj način te da okolina, a posebno ruralne sredine, ne voli to isticati.

U Hrvatskoj HZZO čini puno za neplodne parove te su im omogućena, na teret zdravstvenog osiguranja, dva postupka potpomognute oplodnje u prirodnom ciklusu te četiri u stimuliranom, do navršene 42. godine ženina života.

Šimunić i Pavičić Baldani istaknuli su da Hrvatska ima jedan od najboljih uvjeta liječenja neplodnosti ne samo u Europi nego i u svijetu, gdje pacijenti većinom plaćaju postupke MPO-a iz svoga džepa.

Istaknuli su i da je uspješnost provođenja postupaka danas između 50 i 60 posto u Hrvatskoj kod žena do 35. godine života, što je iznad europskog prosjeka, no unatoč tome u medijima se nerijetko piše da hrvatski parovi moraju ići na liječenje neplodnosti u inozemstvo.

Pročitajte i ovo Tvrde da je jako loše VIDEO Nakon ukrajinskih priča da je čečenski vođa u komi pojavila se zanimljiva snimka Ramzana Kadirova

"To je apsolutno netočno, u odnosu na druge europske zemlje imamo iznimno dobre pokazatelje, zakonski okvir i izdašno financiranje države", istaknula je Pavičić Baldani.

Šimunić je s konferencije pozvao žene u Hrvatskoj da se ranije odluče na rađanje jer im nakon 22. godine opada plodnost. "Toga moraju biti svjesni parovi koji se odlučuju na rađanje djece nakon 30. godine", poručio je s konferencije za medije, održane u sklopu 14. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji je od 14. do 16. rujna održan u Opatiji.