Agencija Standard & Poor's potvrdila je rejting Hrvatske 'BBB+/A-2' i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, procijenivši da će gospodarstvo ove godine rasti snažnije nego u većini članica eurozone, poduprto turizmom i potrošnjom.
KRVAVI PIR U Drnišu
Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše"
DONOSI POZIV
Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece"
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
S&P je u srpnju prošle godine poboljšao rejting na 'BBB+/A-2' nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prognozirali su tada i da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo stabilno rasti u idućim godinama.
U petak potvrdili su važeći rejting i poboljšali izglede istaknuvši da zahvaljujući stabilnom rastu turizma, koji sve više nadopunjuju ulaganja u proizvodne kapacitete, hrvatski BDP u ovoj godini zaostaje za prosjekom EU-a 27 posto. Prije deset godina zaostajao je 40 posto, napominju.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 2,5 posto, procjenjuju i dodaju da su još u ožujku prognozirali 1,7-postotni rast aktivnosti.
Bruto realne plaće rasle su u ovoj godini zahvaljujući tijesnom odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, pa je osobna potrošnja bila snažnija no što su očekivali.
Pročitajte i ovo
Laži i obmane
Novi problemi za Booking.com, klijenti oštećeni za više tisuća eura: "Iako razumijemo frustraciju našeg partnera..."
Traže se radnici
Hrvatska bi trebala bilježiti solidan rast i u srednjoročnoj perspektivi, u prosjeku za 2,6 posto godišnje do kraja 2026., procjenjuju, dodajući da bi ulaganja poduprta financiranjem iz EU-a trebala amortizirati eventualne oscilacije, proizišle iz varijacija u broju turista.
Uspješna provedba programa za oporavak i otpornost mogla bi pak otvoriti prilike za jačanje otpornosti gospodarstva i proizvodnih kapaciteta, a institucionalni napredak omogućiti bolju produktivnost i poslovno okruženje i efikasniji javni sektor i pravosuđe.
Time bi se ubrzalo i približavanje prihoda prosjeku EU-a, ističu u S&P-ju. Kratkoročni rizici za gospodarstvo proizlaze pak iz pogoršanog raspoloženja potrošača u kontinentalnoj Europi, upozoravaju.
"Hrvatska izvozi gotovo 25 posto robe u Njemačku i Italiju, pa je ranjiva na ekonomske trendove u tim ključnim trgovinskim partnerima."
Ističu i strukturni problem pada broja stanovnika, koji znači i nestašicu radne snage, posebno u građevinskom sektoru i turizmu.
"Procjenujemo da će Hrvatska, da bi podmirila potrebe tržišta rada, morati privući 200 tisuća stranih radnika (što odgovara pet posto stanovništva)."
Među prednostima izdvajaju diversificiranu nabavu energije i goriva u proteklih 18 mjeseci, posebno zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin na Krku i poodmakloj fazi prijelaza na nabavu nafte morem.
Pročitajte i ovo
Srcedrapajuća priča
Razred koji nedostaje: Razorni potres ubio sve učenike jedne profesorice, djeca su imala od 6 do 12 godina
Manji dug
Očekuju da će vlada nastaviti s programom reformi, osigurati značajno financiranje iz EU-a i ustrajati u proračunskoj štedljivosti kako bi postupno "vratila proračunski prostor izgubljen u pandemiji".
Dug opće države trebao bi u ovoj godini iznositi 64,6 posto BDP-a i kliznuti na 62,3 posto u 2024. Do kraja promatranog razdoblja, u 2026., spustit će se ispod 60 posto BDP-a.
Proračunski deficit trebao bi u ovoj godini iznositi "skromnih" 0,7 posto BDP-a zahvaljujući u prvom redu povećanju prihoda od PDV-a i postupnom ukidanju programa potpora iz 2021. koji će zasjeniti stavke potrošnje, poput indeksacije mirovina i socijalnih davanja.
U 2024. deficit će porasti na 1,8 posto, ali će se u iduće dvije godine zadržati ispod razine od dva posto BDP-a, napominju u S&P-ju.
Pročitajte i ovo
VLADIN PAKET MJERA
Kako sada cijene ipak mogu dolje? Trgovci i proizvođači pojašnjavaju: "Sada se stvaraju uvjeti..."
Emigracija dugoročni rizik
Naglašavaju da bi mogli poboljšati izglede za rejting u idućih 12 mjeseci bude li ekonomska otpornost Hrvatske sačuvana, poduprta produbljivanjem integracije u Europu i ako omogući institucionalna poboljšanja, primjerice u pravosuđu, obrazovanju i poslovnom okruženju.
Dodaju i da bi mogli ponovo izmijeniti izglede iz pozitivnih u stabilne ako se rezultati hrvatskog gospodarstva ne poboljšaju kao što trenutno očekuju, navodeći moguće još teže ekonomske posljedice rusko-ukrajinskog rata u Europi i značajno pogoršanje inflacije.
Upozoravaju i da neto emigracijski trendovi i starenje populacije predstavljaju dugoročni rizik za rast hrvatskog gospodarstva i za javne financije.