Novinarke se nazivaju "istrošenim prostitukama", kujama, pijandurama. Prate ih tajne službe, u njihove se stanove provaljuje. S tim se problemima suočavaju novinari u regiji. Kažu, pritisak politike na medije sve je teži! Situacija u našoj zemlji stoga se može, samo na prvu, činiti kamilicom u usporedbi s ovim! No i ovdje su predsjednik i premijer s okršaja - jedan na jedan, krenuli i prema sedmoj sili! Pa su Plenkoviću komercijalni mediji krivi jer njegovi kandidati nisu uspjeli na lokalnim izborima. A Milanović pak javnu proziva političkom televizijom. Strukovne udruge upozoravaju, retorika na koju smo se zgražali, a koju su predvodili svojedobno Trump i Orban, nije tako daleko od stvarnosti u ovom dijelu Europe! Priču donosi Ana Malbaša.
Galerija
''Vi ste državna, politička televizija'', izjavio je predsjednik Zoran Milanović.
''Vaša izdajnička televizija uvijek špekulira'', rekao je jednom prilikom Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
''I Nova TV isto, namjerno mu slučajno krivo govore ime ne bi li ga dezavuirali'', komentirao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
''Ja se vama ponekad čudim, a moram da kažem više vam se divim, vama iz N1, Nove S itd.'', izjavio je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Optužbe da su strani plaćenici, izdajnici i neprijatelji države. Zastrašivanja, ponižavanja i teške uvrede.
''Kuje smo, kurve, pijandure, organizatorice prosvjeda, potencijalni krivci za rast epidemije i smrti'', objasnila je Eugenija Carl, novinarka, RTV Slovenija.
''Praćenje, prisluškivanje, zastrašivanje, upadanje u stanove, tužbe, kampanje blaćenja'', nabraja optužbe novinarka Jelena Vasić, KRIK.
Sve to moraju proživljavati novinarke i novinari na ovim prostorima samo zato što rade svoj posao informiranja javnosti i otkrivanja skrivenih istina o radu vladajućih.
Napad na komercijalne televizije
Premijer Andrej Plenković nakon lokalnih izbora u dosad neviđenom izdanju. Komercijalne medije, uključujući i Novu TV, okrivio je da su namjerno tijekom predizborne kampanje krivo izgovarali ime HDZ-ova kandidata Davora Filipovića aludirajući da je on zato i slabije prošao.
Andrej Plenković se 31. svibnja 2021. godine nakon lokalnih izbora okomio i na Novu TV.
''I Nova TV. Istu stvar su napravili, namjerno mu slučajno krivo govore ime ne bi li ga dezavuirali'', izjavio je, a kada ga je reporterka Valentina Baus upitala kako zna da je to baš tako, rekao je - ''znam''.
Zatim ga je Baus pitala otkud njemu dokazi, da se to radi namjerno. ''To se vidi, to se vidi, točno, točno, apsolutno, ako su ove dvije televizije pozvale kandidate za gradonačelnika u njihove glavne intervju termine i krivo mu rekli ime, to nisu napravili slučajno'', nastavio je s iznošenjem optužbi.
Potpuno apsurdna prozivka. Tim više što je HDZ-ov lokalni ogranak sam na službenim stranicama krivo nazvao svojeg kandidata - Damir, umjesto Davor. A HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković priznao ono što premijer ne želi, da je Filipović jednostavno bio loš kandidat.
''Nesumnjivo je da određeni novinari i određeni mediji sigurno imaju svoje osobne preferencije, međutim, mediji nisu krivi političarima niti za njihove neuspjehe, ali niti ni za njihove uspjehe'', komentirao je Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja.
''Ničim ja kao gledatelj nisam mogao vidjeti da je Nova TV imala misiju, kako to aludira premijer, da bi se išlo na diskreditiranje kandidata. Ja mislim da je premijer nervozan zbog činjenice da su njegovi kandidati iza kojih je on stao, u Splitu i Zagrebu potučeni do nogu i da je to razlog za njegovu nervozu. On je svoj prvi mandat počeo s optužbama da mediji vode hibridni rat, sad je isto nastavio napadima, bahat je, nekim našim kolegicama je znao govoriti da su slatke, doduše kasnije se ispričao'', komentirao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
I istina, zbog svojeg ispada, samo se jednom premijer ispričao. I to kada je jednoj kolegici rekao da je slatka. No, ako ste mislili da su medijske slobode u Hrvatskoj ugrožene zbog ovakvih ispada političara, situaciju u susjedstvu je mnogo gora. U Sloveniji se događaju neusporedivo ružniji ispadi vladajućih. Premijer Janez Janša prije stupanja na funkciju neke novinarke nazivao je prostitutkama.
''Jedan od najgorih primjera je onaj koji je još uvijek na sudu, riječ je o slučaju dviju novinarki RTV Slovenije, koje je opisao kao citiram 'odsluženim prostitutkama', objasnio je Gašper Andrinek, potpredsjednik Društva novinara Slovenije.
Jedna od tih novinarki slovenske javne televizije je Eugenija Carl. Uvrede Janeza Janše krenule su, kaže, kada je prije više godina objavila prilog o porastu mržnje u Sloveniji, a u kojem su bili spomenuti i članovi njegove SDS stranke.
''Po objavi je urednicu Informativnog programa na TV Sloveniji, Mojcu Šetinc Pašek, Janša prozvao kao istrošenu prostitutku i nama čak odredio cijenu, jedna za 30, a druga za 35 eura. Pritom nam je čak i imenovao svodnika, Milana i time aludirao na svog najvećeg političkog protivnika, bivšeg predsjednika države Milana Kučana. Njegov grubi napad na nas nikako nije bio samo trenutak bijesa, već vrlo svjesno djelovanje. Da nas ponizi kao novinarke, a još više kao žene'', objasnila je Eugenija Carl, novinarka, RTV Slovenija.
Napadi nisu prestali s jednim twittom.
''Janša redovito objavljuje tweetove članova i simpatizera njegove stranke u kojima me uznemiravaju, lažu o meni i pozivaju na linč. Daju epitete kao opančarka, salatara, pijandura, prostitutka, prodana duša'', govori Eugenija Carl, novinarka, RTV Slovenija.
''Mislim da se radi o odnosu prema medijima koji je u svojoj biti nedemokratičan pa čak i na neki način komunistički. To znači da se na novinare i medije gleda kao na glasnogovornike vlade i svatko tko kritizira vladu je automatski neprijatelj vlade. To se očituje u jeziku, diskursu, koji je ne samo vrlo često agresivan nego već i vrlo često vulgaran'', rekao je Marko Miloslavljević, profesor novinarstva na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani.
Novinari iz Srbije tvrde da se tajne službe koriste protiv onih koji se bave istraživanjem kriminala i korupcije.
''Radila neku vrstu nadzora, monitoringa i praćenja ne samo našeg urednika nego i ostalih članova redakcije'', komentirala je Jelena Vasić, KRIK.
Novinarkama KRIK-a provaljivali su u stanove.
''Za ovih šest godina je tri puta provaljeno u stanove članica Krik tima i niti jedan od tih slučajeva nije riješen'', objasnila je Vasić.
Uredniku Stevanu Dojčinoviću, koji je istraživao veze narkokartela s politikom, iskopali bi privatne detalje i onda to objavljivali na naslovnicama medija pod kontrolom vlasti. Zbog toga je dobio tužbu protiv njih.
''Ono što mi smatramo da je neophodno je da se počnu poštivati zakoni, a to je da država Srbija ne zloupotrebljava svoje sigurnosne službe da prate novinare. Da prestane da koristi tu vrstu pritiska i da onda informacije koje su prikupljene prosljeđuje tabloidima i pokreće na taj način kampanje blaćenja i uznemiravanja i novinara i njihovog rada'', govori.
Trn u oku
Medije koji postavljaju kritička pitanja i kritiziraju rad vladajućih ne vole ni u Republici Srpskoj. Dodik dođe u goste, pa šuti!
''Je li vam to možda naštetilo gospodine Dodik? - Šuti. - Nećete da mi odgovorite? – Ajte!'', razgovor je koji je vodio Milorad Dodik s novinarskom Emelom Burdžović s N1.
N1 je poseban trn u oku političarima na ovim prostorima.
''Predsjednik doslovno bira kako će se odnositi prema kojim novinarima i svaku kritiku ne doživljava kao kritiku nego kao napad'', objašnjava Vasić.
Kada su predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića pitali kada će doći gostovati na srbijansku N1 televiziju, on nije bio zainteresiran.
''Ne možete da se očekujete. Nisam zainteresiran'', rekao je.
''Odnos Aleksandra Vučića je u mnogočemu sličan onom Janeza Janše. To ne čudi jer su njih dvojica veliki prijatelji, ali i saveznici. A prijatelji su i saveznici i s mađarskim predsjednikom Orbanom. Imaju zajednički odnos, a taj je odnos onaj koji želi u potpunosti nadzirati medije i utišati one kritične'', komentirao je Marko Miloslavljević, profesor novinarstva na Fakultetu za društvene nauke Ljubljani.
Ni javni servis nije ostao lišen uvreda
I kada se misli da su pod paljbom komercijalni ili neprofitni mediji, hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznenadi sve napadom na novinare javne televizije.
''Vi ste državna, politička televizija, vaš politički program je sramota. To je razina Sovjetskog saveza. I to kažem kao hrvatski predsjednik. To misli velika većina hrvatskih ljudi'', govorio je predsjednik Zoran Milanović.
Zaboravio je pritom predsjednik da je Vlada kojoj je on bio na čelu i donijela niz spornih izmjena zakona prema kojima se ojačao utjecaj politike nad javnom televizijom.
''Predsjednik RH ako ima pritužbe, trebao ih je adresirati na pravu adresu, a to je vodstvo HRT-a... a ne na jedan neprimjeren način se obrušiti na naše kolegice i kolege u Splitu koji samo rade svoj posao, a i kao što znamo ne rade ga za neku veliku plaću. Jednostavno, oni su najmanje krivi'', govori Zovko.
Ali ih se nerijetko krivi za loše stanje u državi!
''Mi radimo u ozračju u kojem smo mi optuženi da smo dežurni krivci za sve. Za loše stanje u državi, za koronu, za ovo, za ono. Meni je to nevjerojatno i neprihvatljivo'', komentira Zovko.
Neprihvatljivo je i što se novinarima, osobito za vrijeme epidemije, tvrde kolege iz Slovenije, uskraćuju informacije.
''Konferencije za novinare bile su organizirane putem interneta i videokonferencija i tada se događalo da neki mediji nisu bili pozivani i da novinari nisu imali priliku postaviti pitanje'', objašnjava Gašper Andrinek, potpredsjednik Društva novinara Slovenije.
''Službene vladine institucije ne odgovaraju novinarima na pitanja, ne daju izjave, odugovlače s rokovima'', izjavila je Eugenija Carl, novinarka, RTV Slovenija.
Kad se građani udruže
Premijer Janez Janša ukinuo je financiranje slovenske tiskovne agencije. Dogodilo se to prije pola godine i onda su reagirali građani.
''Velika većina građana mislim da razumije i podupire rad novinara. To se očituje u potpori slovenskoj tiskovnoj agenciji koja je u akciji uspjela prikupiti 250.000 eura dobrovoljnih priloga'', govori Miloslavljević.
Svjesnost o važnosti novinarstva prisutna je i među hrvatskim građanima.
''Tko će reći ako nećete vi jer većima šuti, a vaš je posao da iznesete sve na vidjelo'', komentira Danica.
''Mi smo kao i Rusiji ili Bjelorusiji isto tako, samo nije tako oštro kao tamo mi ne idemo u zatvor, ali jednom nogom ste do zatvora'', rekao je Janez.
''U ovom zlu svijetu nije nikom lako, ali njima je još najteže jer moraju istinu nositi, a nitko im ne vjeruje'', poručuje Zorica.
Nikad bitniji
S jedne strane su građani svjesni da su novinari bitni za demokratsko društvo, a s druge im sve više - ne vjeruju. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja ističe da je pad povjerenja u medije razmjeran padu povjerenja u političare.
''Povjerenje u medije pada kontinuirano prethodnih dvadeset godina. Jedini element kod kojeg više pada povjerenje od medija su političari. Kada pogledate ova svađa između političara i medija je zapravo svađa između dva elementa u koja nemaju povjerenja među građanima i u društvu'', govori Jokić.
Kontrola medija, osobito onih koji se financiraju javnim novcem, nešto je što je drago svim političarima na vlasti u svim državama svijeta. Novinare se pritišće, pokušava ih se obuzdati, ušutkati, slomiti na razne izravne i neizravne načine! U zemljama bivše Jugoslavije, u kojima je demokracija prisutna manje od tri desetljeća, očito će trebati proći još mnogo vremena dok političari ne počnu shvaćati da novinar nije glasnogovornik partije, ovaj Vlade, a medij nije sredstvo oglašavanja partijskih ideja!
Novinari su glasnici naroda i čuvari demokracije - na to se ponekad i sami trebaju podsjetiti. A političari na to da je društvo slobodno, onoliko koliko su slobodni mediji!
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
