Umjesto da profitiramo na objektima bivše JNA, na atraktivnim lokacijama na Jadranu, na njima još i gubimo. Istražili smo gdje i zbog čega nekretnine darovane lokalnim vlastima svake godine donose samo nove troškove. Kupari su nekad bili ekskluzivno vojno odmaralište, a danas su doslovno rupetina. Više od 10-ak godina u jedan od šest kuparskih hotela, nije ušao niti jedan turist. Jedna od ljepših jadranskih uvala zjapi prazna.
Pročitajte i ovo
Umjesto zarade to sad predstavlja mrtvi kapital. 40-ak hektara površine pravi je potencijal u sezoni. Turistički kompleks, naslijeđeni je objekt bivše JNA, i u vlasništvu je države. Pokušaji da se Kupari prodaju ili dodijele u koncesiju, propadali su zbog prostornih planova i zbrke sa zemljišno-knjižnim papirima. Država nema za ulaganje, a ulagači bježe, ako računi nisu čisti. 'Investitor vam neće doći ako ima spor po bilo kakvoj osnovi i ako nije jasno definiran predmet njegove kupoprodaje', pojasnio je Jozo Sarač iz Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom.
Možda bi se investitori još i upecali, kažu u državnom uredu, da lokalni čelnici znaju kako im baciti udicu. Ispada i da velikodušno poklanjanje napuštene vojne imovine gradovima, nije bilo pametno rješenje. 'najveći broj jedinica lokalne samouprave, nije to prepoznao kao izvor zarade, čak niti kao mogućnost da im Vlada da na korištenje određene objekte', kaže Sarač. Od 210 vojnih nekretnina, koje je MORH ustupio, samo za njih 16 postoji konkretan plan. Ostali stoje, jer rješenja na županijskoj razini nema. O njihovoj se vrijednosti može samo nagađati. 'Teško je govoriti o procijenjenoj vrijednosti, iako se radi o velikim iznosima, usudim se reći i milijardama kuna', smatra ministar obrane Branko Vukelić.
Dio tog novca mogao je već biti u državnoj blagajni, trošiti se i na vojsku. Dogovarali su to još prije 4 godine bivši predsjednik i premijer, a ministar obrane ima potporu državnog vrha da pokrene prodaju, kako bi se popunio državni proračun. Nevjerojatan je i još jedan podatak. Dok milijuni kvadrata propadaju, hrvatski porezni obveznici plaćaju za njih komunalnu naknadu. Na godinu, čak 7,5 milijuna kuna. Samo u Ninu, Benkovcu i Puli, 5,5 milijuna. Apsurdno, zar ne?
