Europska komisija povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2014. godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto.
Pročitajte i ovo
Što se tiče stope nezaposlenosti, objavili su da bi ona mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto.
"Nakon šest godina recesije, očekuje se da će Hrvatska sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine", objavila je Europska komisija.
Veći deficit
Deficit bi ove godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto. Komisija navodi da su razlog za to niži prihodi od PDV-a, što se djelomično može objasniti slabom dinamikom porezne baze. Na rashodovnoj strani, stvari su uglavnom odvijaju prema planovima vlasti, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama.
Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.
Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa. Komisija također upozorava da u odnosu na ove projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanja strukturnih reformi.
Hrvatski javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a. Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.
Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto.
OVDJE PROČITAJTE IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE!
Jesenska gospodarska prognoza za 2014. za EU – spor oporavak uz veoma nisku inflaciju
U svojoj jesenskoj gospodarskoj prognozi Europska komisija predviđa slab gospodarski rast do kraja godine u EU-u i europodručju.Očekuje se da će rast realnog BDP-a dosegnuti 1,3 % u EU-u i 0,8 % u europodručju za cjelokupnu 2014. Tijekom 2015. očekuje se da će se na temelju poboljšanja inozemne i domaće potražnje rast polako povećavati, do 1,5 % odnosno 1,1 %. U 2016. predviđa se ubrzanje gospodarske aktivnosti na 2,0 % i 1,7 % potaknuto jačanjem financijskog sektora (na temelju sveobuhvatnih procjena koje je provela Europska središnja banka te daljnjeg napretka u smjeru bankarske unije) te nedavno provedenim strukturnim reformama koje počinju donositi rezultate.
Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Gospodarsko stanje i stanje u području zapošljavanja ne poboljšava se dovoljno brzo.Europska komisija obvezuje se da će primijeniti sva raspoloživa sredstva i resurse kako bi se u Europi otvorilo više radnih mjesta i pospješio rast.Predložit ćemo investicijski plan vrijedan 300 milijardi EUR za pokretanje i održavanje gospodarskog oporavka.Poticanje ulaganja ključ je gospodarskog oporavka.”
Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Za izazove s kojima se suočava europsko gospodarstvo ne postoji jedinstveno, jednostavno rješenje.Moramo djelovati u tri područja – za uvjerljive fiskalne politike, ambiciozne strukturne reforme i neophodna javna i privatna ulaganja. Svi moramo preuzeti odgovornost, u Bruxellesu te na nacionalnoj i na regionalnoj razini kako bismo ostvarili veći rast i uistinu potaknuli zapošljavanje za naše građane.”
Gospodarski oporavak EU nestabilan
Gospodarski oporavak koji je započeo u drugom tromjesečju 2013. još uvijek je nestabilan, a gospodarska dinamika u mnogim je državama članicama i dalje slaba. Zbog povećanih geopolitičkih rizika i nepovoljnijih svjetskih gospodarskih izgleda povjerenje je manje nego proljetos. Unatoč povoljnim financijskim uvjetima gospodarski oporavak u 2015. bit će spor, što je odraz postupnog popuštanja posljedica krize uz još uvijek visoku nezaposlenost, visok dug i nisku iskorištenost kapaciteta. Sveobuhvatnom procjenom koju je Europska središnja banka nedavno provela smanjile su se nesigurnosti u pogledu stabilnosti bankarskog sektora, a poboljšanje financijskih uvjeta trebalo bi pridonijeti povećanju gospodarske aktivnosti. U 2016. pojačana domaća i inozemna potražnja i daljnje provođenje veoma prilagodljive monetarne politike povezane s niskim troškovima financiranja trebali bi donijeti daljnje jačanje rasta.
Očekuje se da će u 2014. raspon stopa rasta država članica ostati širok, od -0,7 % (Hrvatska) do 4,6 % (Irska). Međutim razlike u rastu vjerojatno će se smanjiti tijekom sljedeće dvije godine. U 2015. i 2016. sve bi države članice EU-a trebale bilježiti pozitivan rast. Tada bi se trebao jače osjetiti i zakašnjeli učinak već provedenih reformi.
Spor povratak skromnog gospodarskog rasta
Oporavak EU-a doima se slabim u usporedbi s drugim razvijenim gospodarstvima i prijašnjim primjerima oporavaka nakon financijske krize, iako su i oni u pravilu tekli sporo i nestabilno. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom veoma prilagodljiva monetarna politika, napredak u smanjenju tereta privatnog duga i pretežno neutralno fiskalno stajalište trebali bi imati pozitivan učinak na domaću potražnju. Privatna ulaganja trebala bi se postupno oporaviti, zahvaljujući poboljšanju izgleda u području potražnje i učincima sustizanja, iako će ih u početku kočiti opsežni neiskorišteni kapaciteti. Privatna potrošnja trebala bi umjereno rasti tijekom 2015. i 2016. poduprta niskim cijenama robe i rastućim raspoloživim dohotkom, ukorak s postupnim poboljšanjem tržišta rada. Očekuje se da će javna potrošnja neznatno pridonijeti rastu. U kontekstu umjerenog širenja svjetske trgovine neto izvoz vjerojatno će samo neznatno pridonijeti rastu BDP-a tijekom sljedećih godina.
Uvjeti na tržištu rada poboljšavaju se polaganim ritmom
Otvaranje radnih mjesta bilo je umjereno, a stope nezaposlenosti neznatno su se smanjile s visokih razina. Budući da će gospodarski rast vjerojatno postupno dobiti zamah, značajnija poboljšanja tržišta rada trebala bi se ostvariti krajem razdoblja obuhvaćenog prognozom. Stopa nezaposlenosti trebala bi pasti na 9,5 % u EU-u i 10,8 % u europodručju u 2016.
U državama članicama EU-a tijekom 2014. nastavio se trend smanjenja inflacije, kao posljedica nižih cijena robe i znatnoga gospodarskog usporavanja. Inflacija bi u 2014. trebala i dalje biti veoma niska. Postupnim jačanjem gospodarske aktivnosti i rastom plaća inflacija bi trebala narasti, također uz pomoć nedavne deprecijacije eura. Predviđa se da će u EU-u inflacija iznositi 0,6 % u 2014., 1 % u 2015. i 1,6 % u 2016. Prema projekcijama će inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u europodručju iznositi 0,5 % u ovoj godini i 0,8 % u 2015., a zatim narasti na 1,5 % u 2016.
Očekuje se nastavak smanjenja deficita opće države. Omjer deficita i BDP-a u EU-u i u europodručju trebao bi se dodatno smanjiti ove godine, iako sporije nego u 2013., na 3,0 % odnosno 2,6 %. Predviđa se daljnje smanjenje državnih deficita tijekom sljedeće dvije godine, uz pomoć jače gospodarske aktivnosti. Smjer fiskalne politike trebao bi biti gotovo neutralan u 2014. i 2015. Omjer duga i BDP-a u EU-u i europodručju vjerojatno će sljedeće godine dosegnuti vrhunac od 88,3 % odnosno 94,8 % (u skladu s definicijom Europskog sustava računa 2010.).
Prevladavaju negativni rizici u vezi s izgledima za budućnost
Zbog geopolitičkih napetosti, ranjivosti financijskih tržišta i rizika od nepotpune provedbe strukturnih reformi i dalje prevladavaju negativni rizici koji se odnose na perspektivu rasta. Rizici koji se odnose na izglede za budućnost povezane s inflacijom ostaju uravnoteženi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
