Problemi s otpadom ne prestaju: Je li skuplje plaćati penale 42.000 eura dnevno ili riješiti problem smeća?

 U Svetom Ivanu Zelini kontejnera nema puno, no mještani plastiku i papir odvajaju na kućnom pragu. ''Ja osobno imam 40 litara mješoviti otpad, ali ponude opciju 40 litara i 80 litara. Od 120 litara dobivamo za plastiku i papir, to ide jednom mjesečno i to je okej'', kaže Jelena iz Sv. Ivana Zeline.

Pročitajte i ovo zelena tranzicija Novi iskorak na istoku Hrvatske: Iz komunalnog otpada će se proizvoditi vodik Samouvjeren gradonačelnik Bandić uvjeren da Zagreb prednjači u rješavanju problema s otpadom: "Prvi smo krenuli,  kuhao sam ajngemahtec prije 11 godina"

I dok u praksi sustav ne izgleda loše, na papiru je potpuno drugačija slika. Preliminarni podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu pokazuju da se u Zelini odvaja tek 0,14 posto otpada. Iz Komunalca tvrde drugačije. ''Mi imamo za taj podatak 274 tone korisnog otpada, što ispada negdje oko 13,74 posto'', kaže Ivan Dananić iz Zelinskih komunalija.

Nered u podacima vidljiv je i u drugim sredinama. Na papiru je na nuli i Hrvatska kostajnica iz koje poručuju kako je to nemoguće. Nula u Ogulinu u stvarnosti je 5 posto odvajanja otpada, tvrde u tamošnjem komunalcu. I u Otočcu tvrde da recikliraju.

Agencija ne vidi problem

U Agenciji za okoliš i prirodu ne vide problem. Navode kako su gradovi i općine bile dužne do 31. ožujka popuniti obrazac za proteklu godinu. Unesene podatke trebalo je provjeriti do 15. svibnja. Ti su rokovi prošli, no provjera, čini se, nije završila. Koliko Hrvatska doista odvaja otpada zapravo još nije poznato, no iz Ministarstva vjeruju u postizanje cilja od 50 posto.

''Ciljevi koji su pred nama su zahtjevni, a njihovo postizanje je moguće zajedničkim naporom svih sudionika u sustavu održivog gospodarenja otpadom Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županija, gradova, općina i naravno građana'', priopćili su iz Ministarstva.

Prema posljednjim finalnim podacima iz 2017. godine, Hrvatska odvaja 28 posto otpada, a novi podaci trebali bi biti poznati početkom prosinca.

Da sa smećem nešto ozbiljno ne štima to svi znamo i vidimo i po rokovima koje možemo sustići samo čarobnim štapićem želimo li izbjeći velike kazne. Svjetska banka je izračunala kako bi ti penali mogli iznositi 42.000 eura dnevno. No, bilo bi zanimljivo vidjeti što je skuplje – plaćati penale ili riješiti problem? Institucije odgovornost suštaju na građane, a oni su načelno za čiste gradove ali sa smećem u tuđem dvorištu.

S 1. siječnjom ove godine trebalo je zatvoriti i sanirati 27 odlagališta otpada jer na njima više dugoročno nema mjesta. Gradovi i općine koje su otpad do sad na njih odvozile, morala su pronaći druga odlagališta, no rijetki su im izašli u susret u strahu da dugoročno neće imati gdje zbrinuti svoj otpad. Tako se neka od spornih 27 odlagališta i dalje pune. I tako u krug od problema do problema.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr