Vlada će usvojiti odluku kojom se donira dodatnih pet milijuna eura za razminiranje Ukrajine, a premijer Andrej Plenković osvrnuo se na dan ranije održanu donatorsku konferenciju i kazao: "Dosad je prikupljeno nešto manje od pola milijarde eura. Pokazali smo da je naša politička potpora i solidarnost s Ukrajinom praćena i s vrlo jasnim djelovanjem."
"Oni koji su zatražili pomoć za napuštanje Izraela su je dobili"
"Vlada je snažno osudila terorističke napade Hamasa na Izrael, gdje je poginuo velik broj civila. Izražavamo sućut. Reagirali smo i kao predsjedavajuća Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust. Podržavamo pravo Izraela u skladu s međunarodnim pravom. Zabrinuti smo za daljnju eskalaciju sukoba i nasilja, kao i za opasnost od šire destablizacije u regiji Bliskoga istoka", kazao je premijer.
"Oni koji su zatražili pomoć za napuštanje Izraela su je dobili, a dio je državljana ostao. Svi koji su postavili svoj zahtjev za potporu odlaska su je od veleposlanstva i dobili", ustvrdio je Plenković.
Osvrnuo se i na akciju policije u Splitu: "Riječ je o međunarodnoj akciji i pokazuje kako je borba protiv kriminala nužna. Policija je prošle godine radila na otkrivanju 49 zločinačkih organizacija, to je ozbiljan problem u društvu."
Komentirao je i izvješće agencije za rejting Fitch, koja je revidirala izglede dugoročnog rejtinga: "On je na razini BBB+, a izgledi su postali pozitivni. Naš rast BDP-a drugi je najbolji rezultat u EU-u i nadomak smo kreditnog rejtinga kakav Hrvatska nikada dosad nije imala. To ohrabruje."
Rebalans proračuna pridonosi nastavku gospodarskog rasta, usporavanju inflacije i očuvanju društvene kohezije. Prioriteti su provedba 5. paketa mjera, rast mirovina i plaća, obnova od potresa, ulaganja u energetici te pomoć svinjogojcima. Revidiramo rast #BDP u 2023. na 2,8%. pic.twitter.com/o29ZsupCun
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 12, 2023
"U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti"
Vlada je usvojila rebalans ovogodišnjeg proračuna koji se povećava na 29,3 milijarde eura. Glavni su razlozi rebalansa sredstva potrebna za obnovu od potresa i pakete pomoći građanima, kao i plaće i mirovine.
Rebalans je važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije, istaknuo je Plenković i poručio: "U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti, a to su provedba petog paketa mjera Vlade, skrb o umirovljenicima odnosno rast mirovina, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane za rodiljni dopust, ulaganje u energetsku diversifikaciju i promet."
U Sabor je Vlada poslala i izmjenu Zakona o izbornim jedinicama kojom će se intervenirati u odredbu o datumu stupanja na snagu zakona.
Sabor je taj zakon izglasao 28. rujna s odredbom o stupanju na snagu 1. listopada. No u Narodnim novinama kao službenom glasilu zakon je objavljen izvan roka, tek 4. listopada.
Pročitajte i ovo
Do toga je došlo jer je predsjednik Republike Zoran Milanović potpisao Zakon 3. listopada pozivajući se na ustavni rok od osam dana za stavljanje potpisa.
Vladajuća većina ocijenila je to potezom bez presedana i namjernom institucionalnom opstrukcijom, a Plenković je opet prozvao Milanovića.
"Ovo je štetan, svjestan i namjeran presedan"
"Kao Vlada otklanjamo formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika RH koji nije poštovao volju zakonodavca, a imao je dovoljno vremena. Očito je da je to učinio svjesno i namjerno", rekao je Plenković.
"Otklanjam sve interpretacije u javnosti da je ovo rok koji netko drugi nije poštovao, tj. Vlada ili zakonodavac. Vlada je napravila sve što je trebala, a Sabor glasao prvom prigodom kad je mogao. Ovako ćemo imati dodatni posao. Ovo je štetan, svjestan i namjeran presedan, tim više što su službe Ureda Predsjednika bile višestruko upozorene od četvrtka da se potpiše Zakon", poručio je Plenković.
Pročitajte i ovo
Dopuna interventne mjere za borbu protiv svinjske kuge
Vlada je dopunila odluku o interventnoj mjeri pomoći zbog izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) kojom se omogućuje isplata interventne financijske pomoći onima koji su ostvarili pravo na nadoknadu štete zbog izbijanja te bolesti, tako da se usklađuje sa Zakonom o zdravlju životinja.
Odluku o pomoći Vlada je donijela 21. rujna osiguravši pomoć od 4,5 milijuna eura, za interventnu financijsku pomoć za uginule i usmrćene životinje, podsjetila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Dopunom odluke se omogućuje isplata razlike onima kojima se naknada isplaćuje prema Zakonu o zdravlju životinja, čime se svi korisnici stavljaju u jednak položaj, objasnila je. Ukupno je do sada predviđena vrijednost potpora ugroženim svinjogojcima premašila 30 milijuna eura, rekla je.
Plenković je rekao da je za afričku svinjsku kugu nije odgovorna ni Vlada ni svinjogojci, ali kako nema lijeka ni cjepiva, već je jedini način borbe eutanaziranje svinja da bi se spriječile veće štete.
Pozvao je da se u javni prostor uključe veterinari i stručnjaci i svojim stručnim glasom objasne zbog čega je to jedini način suzbijanja afričke svinjske kuge.
"Kao što smo u vrijeme COVID-19 imali glasove onih koji su bili protiv cjepiva i cijepljenja, tako i sada imamo glasove onih koji misle da bi se neki drugi načini, osim ovih koji su znanstveno dokazani i utemeljeni, jedino mogli koristiti. Nikome nije drago da se usmrćuju svinje, međutim afrička svinjska kuga je takva bolest koja zahtijeva smanjivanje štete na najmanju moguću mjeru", rekao je Plenković.
