Predsjednik Donald Trump uveo je carine na svu robu koja ulazi u SAD, a riječ je o najvećem preokretu međunarodnog trgovinskog poretka od kraja Drugog svjetskog rata. Rekao je da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države, uz više carine za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje.
Popis od oko 60 trgovinskih partnera koje je Bijela kuća opisala kao "najgore prijestupnike", uključujući Europsku uniju i Kinu, suočavaju se s višim stopama i to je, kako je rekao Trump, osveta za nepoštenu trgovinsku politiku.
Kako piše BBC, analitičari kažu da će eskalacija trgovinskog rata vjerojatno dovesti do viših cijena za Amerikance i sporijeg rasta u SAD-u, a neke bi zemlje diljem svijeta mogle pasti u recesiju.
No u srijedu u priopćenju u Bijeloj kući Trump je rekao da su mjere neophodne jer zemlje iskorištavaju SAD nametanjem visokih carina i drugih trgovinskih prepreka.
Proglašavajući izvanredno stanje, Trump je rekao da su Sjedinjene Američke Države više od pet desetljeća bile "pljačkane, silovane i opljačkane od strane bliskih i dalekih naroda, prijatelja i neprijatelja".
"To je naša deklaracija o ekonomskoj neovisnosti", rekao je Trump u Rose Gardenu. Bijela kuća priopćila je da će SAD početi naplaćivati carine od 10 posto 5. travnja, a više carine za određene zemlje s početkom od 9. travnja.
"Danas se zalažemo za američkog radnika i konačno stavljamo Ameriku na prvo mjesto", rekao je Trump, nazivajući to "jednim od najvažnijih dana u američkoj povijesti".
Njegova odluka zaprepastila je mnoge analitičare.
"Upravo je bacio nuklearnu bombu na globalni trgovinski sustav", rekao je Ken Rogoff, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda za BBC.
Zasad je Bijela kuća rekla da najnovije promjene neće ništa utjecati na Meksiko i Kanadu, dva najbliža trgovačka partnera Amerike.
"Ali drugi saveznici suočit će se s novim carinama, uključujući 10 posto za UK i 20 posto za Europsku uniju", rekao je Trump.
Mjerom se uvodi nova carina od 34 posto na robu iz Kine, povrh postojeće pristojbe od 20 posto, čime se ukupne carine povećavaju na najmanje 54 posto. Carinska stopa iznosit će 24 posto na robu iz Japana i 26 posto iz Indije.
Neke od najviših carina pogodit će izvoz iz zemalja koje su doživjele nalet ulaganja posljednjih godina jer su tvrtke premjestile opskrbne lance dalje od Kine nakon carina u Trumpovu prvom mandatu.
Roba iz Vijetnama i Kambodže bit će pogođena s 46 posto, odnosno 49 posto.
Ministar financija Scott Bessent upozorio je druge zemlje da ne uzvraćaju udarac.
"Moj savjet svakoj zemlji je – nemojte uzvraćati", rekao je Bessent za Fox News. "Sjednite, prihvatite to, da vidimo kako ide. Jer ako uzvratite, doći će do eskalacije", rekao je.
Međutim, kasnije je kinesko ministarstvo trgovine reklo da se odlučno protivi novim carinama SAD-a i da će poduzeti odlučne protumjere kako bi zaštitilo svoja prava i interese.
Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen također je rekla da se priprema poduzeti daljnje korake protiv SAD-a u slučaju da pregovori propadnu.
Olu Sonola, voditelj američkog ekonomskog istraživanja u agenciji Fitch Ratings, rekao je da će mjere dovesti američku carinsku stopu na onu koja je bila na snazi 1910. godine.
"Mnoge će zemlje vjerojatno završiti u recesiji", rekao je.
