Na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, žustro se argumentiralo za i protiv instituta predstečajne nagodbe.


Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije održalo je tematsku sjednicu u Hrvatskom saboru. Na predloženom dnevnom redu bile su koruptogenost i zlouporabljivost pravnog uređenja instituta predstečajne nagodbe. Uvodna izlaganja održali su Jakša Barbić, Jasna Garašić i Vlado Brkanić.

Kolakušić o predstečajnim nagodbama: Zbrajaju se golovi s jedne strane

Vezani članci Novi detalji priče o Žinićevoj kući - 4 Priča o Žinićevoj kući ne prestaje šokirati: Tvrdi da se uselio u kolovozu '95., država tvrdi da je smještaj dobio još u travnju Cijepljenje u Saboru Zastupnici se cijepili u Saboru: Đakić objašnjavao zašto se cijepio iako je prebolio COVID, Beljak pokazao tetovažu

Posljednjih pola godine mediji su izrazili sazivanje ove sjednice i rješavanje brojnih nedoumica oko predstečajnih nagodbi. "Egzistiraju li u zakonu rješenja koja omogućuju koruptivne radnje, izaziva li taj zakon drustveno gospodarske koruptogenosti, otvara li ovaj zakon vrata i prozore korupciji?", samo su neka pitanja koja je postavio HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks.

'Linić jedan je od malobrojnih ministara koji je nešto radio, bolje da ode Milanović'

"Institut treba zadržati, nagodba je potrebna. Treba ga urediti. Nema propisa koji se ne može zloupotrebiti. Postavlja se pitanje jesu li vrata šire i manje otvorena. Rješenje po kojem dužnik odlučuje a vjerovnici nemaju mogućnost, nije dobro i zloupotrebljavano je. Opasnost je kod povezanih društava. Poslovi mogu biti fiktivni i štetni. To apsolutno treba popraviti. Treba biti stroga dokumentacija i rokovi i to bi omogućilo sigurnost. Čuo sam da već postoje stručnjaci za takva spajanja i zlouporabe", istaknuo je u izlaganju Jakša Barbić, akademik i profesor s pravnog fakulteta u Zagrebu.

"Problem je i po pitanju potpora. To je mogućnost ovog zakona i treba voditi računa o tome kad se sklapaju nagodbe. Načelo unosa kapitala i održanja, temeljno je pravilo. To je rupa koju treba zatvoriti. Nema zakona koji se ne može zloupotrebiti. Institut treba zadržati i najrazvijenije zemlje imaju tu mogućnost, ali ga treba popraviti", dodao je Barbić.

Opasna stvar

Što god smo ponudili, ništa ne valja. Ja ću rado poslušati i uvest još veću zaštitu. I sad je najveća sumnja na ministru financija. Slavko Linić

"Predstečajna nagodba se nije smjela predvidjeti u okviru upravnog postupka. Problem je i to što ministar određuje nagodbene članove vijeća, a oni nagodbenog povjerenika. Dužnik uvijek pokreće postupak predstečajne nagodbe, to je pogrešno. Gubitak vremena i opasnost od zloporaba", smatra s druge strane prof.dr.sc. Jasnica Garašić, isto tako s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Nemogućnost vjerovnika da pokrene postupak predstečajne nagodbe je pogrešna, smatra Garašić. "Dužnik može raspolagati imovinom u predstečajnoj nagodbi, to je iznimno opasna stvar. Utvrđivanje tražbina ne smije ovisiti samo o dužniku, tu je velika mogućnoat zlouporabe", istaknula je.

"Sanacija koja je sad moguća samo i okviru predstečajne nagodbe, loše je razrađena. Vjerujemo da vladajući rade najbolje što znaju, ali prilika čini lopova. Ne bi smio ministar imenovati članove nagodbenog vjeća. Određuje povjerenika gdje vjerovnici nemaju nikakav utjecaj", dodaje Garašić.

"Loše je zamišljeno da sud nema nikakvu istinsku ulogu u predstečajnoj nagodbi. Troškovi predstečajne nagodbe su veliki. To je sve korak unazad, ruiniran je hrvatski ugled i pomalo me stid reći sve nelogičnosti. Odgovornost je i ministara i zastupnika koji su izglasali ovakav zakon. Ovo je pouka ministru za ubuduće. Ovaj institut treba ukinuti!", oštro je završila izlaganje profesorica Gerešić.

Neprirodan zakon

Bavimo se pravim restrukturiranjem, a ne otpisom dugova, a vi me optužujete za korupciju Slavko Linić

Predstečajna nagodba stvara iluziju da će se subjekt oporaviti, smatra revizor Vlado Brkanić. "Ja bi se bojao na vašem mjestu ministre, da vam netko ne smjesti i ne optuži vas da ste vi nekome otpisali dugove. Ovo je neprirodan zakon", poručio je Liniću, koji je sudjelovao u sjednici Brkanić.

"Postoje osobe koje su počele poduzetnicima ukazivati kako iskorititi otpise potraživanja. Kad govorimo o zloupotrebama Ministarstvo je ključna figura. Imenuje vjeće, odlučuje o žalbama te je i vjerovnik. Nema kriterija kako se otpisuju potraživanja. Problem je i u arbitrarnosti zašto nekome otpisati, a nekome ne. Ne postoji drugostupanjsko tijelo. Ne postoji sudska zaštita vjerovnika. Ovakav pravni institut je neodrživ od strane vjerovnika. Nadležnost treba vratiti sudu", smatra odvjetnik Žarko Adamek.

Korupcija tamo gdje je i nema

"Takve ocijene kao što su profesorice Garašić su razlog da se i u medijima stvara slika da ima korupcije tamo gdje je i nema. Svjedok sam i zlouporabe stečajnih upravitelja. Začuđena sam načinom prezentacije. Činjenica je da je stečajni zakon dugotrajan, traju pet godina i na prste jedne ruke možemo pobrojati spašene firme. Činjenica je da je ovaj zakon donesen jednoglasno, usvojeni su prijedlozi i poslodavaca i ostalih tijela i sada smo svjedoci priča o velikoj koruptivnosti. Ako postoje kaznene prijave neka se što prije procesuiraju. Ne smije se sve stavljati pod zajednički nazivnik", ocjenila je Vesna Fabijančić Križanić iz SDP-a.

11 milijardi kuna je prijavljeno, a milijarda naplaćena, istaknuo je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin. Zakon je usvojen jednoglasno, a kao razlog navedena sporost pravosudja, dodao je.

"Zakon ima nedostataka i oni se pokušavaju ispraviti. Zakon je donesen na brzinu, ali u toj brzini konzultitalo se struku. Osim Tiska i Peveca, ja ne znam za ni jednu firmu spašenu kroz stečaj. Predstečajnim nagodbama bit će bolje. Čuo sam dva oprečna mišljenja. Ne mogu se složiti da predstečajne treba ukinuti. Ovo je vatrogasna mjera koja želi sanirati sustav, uvesti red i vratiti sve u redovno stanje. Imamo izvanrednu situaciju. To se nije popravilo skroz, ali pomaci su takvi da je situacija bolja. Cilj je da se dužina trajanja stečajnog postupka svede na ovo danas", naglasio je Grbin.

'Poštujem rad ministra'

Treba kontrolirati imovinu vlasnika i menadžmenta, smatra Branko Roglić, vlasnik Orbica. "Imali su i vile i jahte, a tražili su pomoć preko predstečajnih nagodbi. Mene je jedan goapodin iz Splita tražio, hajde ti mene podrži, ja ću ti vratiti dug", rekao je Roglić.

"Poštujem rad ministra. Strah me da ove firme koje su prošle predstečajnu nece preživjeti. Ovaj zakon je privremen, a mi ćemo se kasnije morati vratiti stečaju", smatra Roglić.

"Ovdje ne treba biti mjesti političkim strastima treba napraviti analizu i napraviti mehanizam reorganizacije. Sud mora imati nadzornu ulogu. Niti jedna predstečajna nagodba nije mjera kojom se moze osigurati rast gospodarstva, potrebna je dobro povezana ekonomska politika", smatra HDZ-ova Martina Dalić.

Linićev odgovor

"Imamo sankcije ali ih se bojimo provesti, jer predstečajne nagodbe nisu gotove. Obrađeno je 6.100 predmeta. Država je pozitivno rješila 1.560 predmeta. 3.280 je otišlo u stečaj. Nije to odluka Ministarstva financija nego vjerovnika. Tu se pita je li to u redu? Sudovi vode stečajni postupak. Mogu staviti imovinu na prodaju. Ne miješamo se. Hoće li sudovi voditi pet godina ili će stavit odjednom to nije na vjerovnicima. Mi se tu ne petljamo", poručio je ministar Linić.

Tu nije riječ samo o otpisu dugova već i o restrukturiranju tvrtke. Dužnik mora uložiti troškove, dodaje Linić. "Što god smo ponudili, ništa ne valja. Ja ću rado poslušati i uvest još veću zaštitu. I sad je najveća sumnja na ministru financija. U svemu tome ja tvrdim, što se tiče države, može biti zahvalna vjerovnicima", odgovara kritičarima Linić.

"Bavimo se pravim restrukturiranjem, a ne otpisom dugova, a vi me optužujete za korupciju", poručio je ministar financija. "Mi smo krenuli na ovaj način i nismo sretni, jer većina ide u stečaj. Ja molim pravosuđe da se ne gubi vrijeme nego da se za tri mjeseca baci na natječaj. Je li se neki vjerovnik doveo u sumnjivu poziciju, time se treba baviti sud. Prihvacam da je predstečajna neophodna, EU je bila rigidna i uvodi isto", dodaje Linić.

MMF je zgrožen idejom da se ukine predstečajna nagodba, upozorava Linić. "Vlada je morala krenuti u to da se ekonomskom mjerom rješe dugovi. Nakon trauma koje imamo, kako Janku oprostiti dug, kad vi ne znate koliko ima kuća, jer gruntovnica nije sređena", ističe Linić.

"Uvijek je zloupotreba moguća ali to mora rješavati kazneni zakon. Ima se pravo žalbe", kaže ministar Linić. "Vjerovnici su zaštićeni. Nemojte reći da je drugostupanjski postupak pristran. Osmišljen je od pravnog sustava. Ali reći da mi utječemo to je neprihvatljivo", naglašava ministar.

"Ova je mjera u svijetu priznata. 6.100 predmeta rješeno. Imali smo raznih žalbi. Sustav funkcionira", kaže Linić. "Vlada je donijela zakon o otpisima. Prihvaćam primjedbe na sumnje da ministar formira nagodbeno vijeće, ali slažem se mogao je sud. Određene sugeatije prihvaćam. To nije problem izmjeniti. Treba ostati dok god ne rješimo dubioze", rekao je na kraju Linić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook