Predsjednik Milanović na prvom putovanju u zemlju čiji pradjed predsjednika dolazi iz Hrvatske

Otprilike 160 godina ranije u Čile su krenuli prvi hrvatski migranti, pritisnuti siromaštvom uz obalu Jadranskog mora. Kasnije su uslijedila još dva iseljenička vala u južnoameričke zemlje, potaknuta gospodarskim i političkim razlozima.

Povjesničarka Ljuba Borić, koja radi u Centru za migracijske studije na sveučilištu u Santiago de Chileu, kaže da su prvi Hrvati došli iz Dalmacije zbog bolesti vinove loze i maslina između 1860. i 1870. godine.

"Stigli su na krajnji sjever, posebno u područje salitre (kalijev nitrat), privučeni rudarstvom i trgovinom rudarskim proizvodima", rekla je Borić medijima u Čileu.

"Kasnije su stigli na krajnji jug do Magellanesovog prolaza. Tada počinje njihov kontinuirani dolazak", dodala je.

Zoran Milanović će ondje provesti tjedan dana. Posjetit će sjeverni grad Antofagastu i južni Punta Arenas, te se susresti s čileanskim predsjednikom Gabrijelom Borićem, na vlasti od ožujka.

Ljuba Borić, koja je u srodstvu s Gabrijelom Borićem, kaže da je predsjednikov pradjed Ive Borić s bratom Šimom došao s otoka Ugljana u Punta Arenas oko 1885 godine.

Institucije iz Hrvatske, zemlje s 3,8 milijuna stanovnika, već neko vrijeme nastoje utvrditi broj Hrvata u čitavoj Južnoj Americi.

"Otprilike 600.000 pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka živi u Južnoj Americi", odgovorili su Hini iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, tijela državne uprave sa sjedištem u Zagrebu.

Pročitajte i ovo IMA 97 GODINA "Tajnica zla" nacističkog logora smrti prekinula šutnju: Otkrila je li joj žao što je sudjelovala u masovnom pokolju

Ured, osnovan 2012. godine, navedeni broj je ustanovio temeljem procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, te temeljem procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država.

U Argentini živi 300.000 Hrvata, u Čileu 200.000, u Brazilu 80.000, Boliviji njih 10.000, a u Peruu i Venezueli oko 6.000. U ostalim većim zemljama Kolumbiji, Ekvadoru, Paragvaju i Urugvaju nastanjeno je po 5.000 Hrvata.

Mnogi od njih registrirani su zbog posjedovanja hrvatske putovnice.

Projekt digitalnog registriranja

Kako bi se došlo do saznanja i o onima koji nemaju putovnicu, a čiji je neki predak iz Hrvatske, u više zemalja su otvorene internetske stranice na kojima se osobe mogu registrirati.

Prvo takvo digitalno popisivanje, u kojem su osobe dobrovoljno odgovorile na 44 pitanja o sebi, provedeno je u Argentini od 28. lipnja do 31. prosinca 2020. godine.

"Cilj projekta je bio utvrditi zemljopisnu raspoređenost Hrvata i hrvatskih potomaka u Argentini, njihove kulturne i društvene interese, doznati u kojem su migrantskom valu njihovi preci stigli u Argentinu i razinu znanja hrvatskog jezika", kažu u Središnjem državnom uredu.

"Namjera je međusobno povezati ljude i institucije sukladno njihovim interesima u profesionalnim, socijalnim, ekonomskim ili konzularnim pitanjima", dodaju.

Projekt je provela zajednica Hrvata u Argentini a javno su ga promovirali poznati ljudi poput pjevačice i glumice Sandre Mihanovich i izbornika argentinske teniske reprezentacije Daniela Oršanića.

Prema rezultatima objavljenima na internetskoj stranici www.censocroata.com.ar upisalo se oko 15.000 osoba. Njih 97 posto su potomci Hrvata, a 3 posto ih je rođeno u Hrvatskoj.

"Zahvaljujući dobivenim podacima mogu se u budućnosti organizirati razne aktivnosti vezane uz hrvatsku dijasporu, ojačati njen identitet, te povećati razmjenu između Hrvatske i Argentine u područjima poput kulture i znanosti", rekao je koordinator projekta Cristian Šprljan.

Registar je i dalje otvoren za upisivanje jer organizatori vjeruju da još uvijek mnogi hrvatski potomci nisu nigdje zabilježeni.

Od prosinca 2020. takav je registar otvoren i u Brazilu. Dosadašnji podaci ukazuju da 85 posto Hrvata živi u Sao Paulu te da je 45 posto njih rođeno između 1957. i 1986. godine.

Istraživanja Milana Puha, s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Sao Paulu, pokazala su da je u Brazilu nastanjeno oko 80.000 ljudi porijeklom iz Hrvatske.

Pročitajte i ovo NIŠTA NIJE ISKLJUČENO Kako bi Orban Hrvatskoj mogao pomrsiti planove o ulasku u Schengen?

"Mnogi od njih još moraju osvijestiti svoje hrvatske korijene. Ali broj svakako nije zanemariv", kaže profesor Puh.

Profesor Marcos Flores Rupper iz Venezuele sličan popis provodi u toj naftom bogatoj državi, a Klub Hrvata Paragvaja u svojoj zemlji.

Ana Marija Kuljevan, počasna hrvatska konzulica u Limi, došla je pak analizom hrvatskih prezimena do podatka da u Peruu živi 190.461 osoba hrvatskog podrijetla.

"Kako metodologija spomenutog istraživanja zahtijeva dodatnu potvrdu znanstvenih institucija, zatražili smo i mišljenje Instituta za migracije i narodnosti", kažu u Središnjem državnom uredu.

Godišnja okupljanja Hrvata Južne Amerike

Veleposlanstvo u Čileu i tamošnja hrvatska zajednica pokrenuli su 2015. godine inicijativu za godišnjim okupljanjima Hrvata iz svih tih južnoameričkih zemalja. Od tada je održano šest takvih okupljanja čiji je cilj povezati Hrvatsku s njenim ljudima s druge strane Atlantskog oceana.

U ožujku je susret bio održan u Asuncionu, glavnom gradu Paragvaja.

Tamošnji arhitekt Gustavo Glavinich, predsjednik hrvatsko-paragvajske gospodarske komore, kaže da je "mladost puna entuzijazma".

"Mnogi hrvatskog porijekla uče jezik, šalju zahtjeve za dobivanjem državljanstva, te žele ići u Hrvatsku učiti jezik i upoznati hrvatsku kulturu", rekao je u listopadu Glavinich za HRT, dodavši da je učenje jezika i upoznavanje Hrvatske ključno.

Pročitajte i ovo HRVATSKA U SCHENGENU Povijesni dan za Hrvatsku, slavlje u Bruxellesu: Stiglo zeleno svjetlo za ulazak u Schengen, nižu se reakcije

Udruga Hrvata u Paragvaju zato organizira tečajeve hrvatskog jezika.

Idući, 7. susret hrvatske dijaspore Južne Amerike, održat će se u studenom 2023. u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja.

Bivši nogometaš Davor Šuker, najbolji strijelac u povijesti hrvatske reprezentacije, u toj je zemlji u kolovozu kupio zemljište od 5.000 hektara u poljoprivrednom kraju, a namjerava ulagati i u nekretnine.

"Južna Amerika nudi ogromne prilike u čijoj realizaciji može pomoći hrvatska dijaspora", napominje Glavinich.