Sa Zoranom Milanovićem o odnosu s vladom i premijerom, prvim potezima, tko će mu biti dio tima, ali i nizu drugih pitanja na koja javnost očekuje odgovor, u Dnevniku Nove TV razgovarao je reporter Mislav Bago.
Imali ste govor u izbornoj pobjedi koji su mnogi ocijenili sjajnim i državničkim. Koji je Zoran Milanović pravi? Onaj na dan izborne pobjede ili onaj iz 2016. kad ste napuštali Banske dvore?
Ili onaj iz 2007. godine? To je sve isto, ljudi se ne mijenjaju.
Što ljudi mogu očekivati od vas kao predsjednika?
Da branim Ustav, borim se protiv lopovluka i sve ono što sam govorio u kampanji. Nisam obećavao čuda, ono što sam obećavao, to ću i raditi.
Hrvatsku je nedavno šokiralo trostruko ubojstvo, a tu su i oni koji se sami organiziraju i žele uzeti pravdu u svoje ruke.
Šokiralo me to, kao i vas, kao i sve. Split živi od sigurnosti, nije baš siguran grad, ali nije ni najgori grad na svijetu. Hrvatska je dosta sigurna zemlja i stupanj javne sigurnosti je dobar. Treba više raditi na prevenciji. Mogu na prvu razumjeti i ljude koji tako reagiraju na Facebooku, ali na drugu ne mogu. To treba prestati i tu Vlada ima moju podršku. Split je vrlo atomiziran i poseban grad. Velik je za hrvatske uvjete, drugi je najveći grad, zajedno sa Solinom i Kaštelima to je jedna velika urbana cjelina i raznorodna je. Za razliku od Zagreba, Rijeke i Zadra, Split je raznorodan na političkoj razini. U dijelovima Splita dobio sam 78 posto, a u nekim gradskim kotarevima dobio sam 20 posto. Taj je grad nastao na mišićima, na velikom rastu, na nagloj urbanizaciji i to se do dan-danas nije uspjelo pomiriti. To je sociološki-sigurnosno veliki izazov.
Ti su se ljudi organizirali jer sustav ne valja pa će oni uzeti stvar u svoje ruke
Nisam ja vidio da su oni išta napravili, ali sama ideja je loša.
Sustav je zakazao i u slučaju tragedije u Andraševcu, pogotovo prema onim najstarijima. Mi smo nacija starijih ljudi, Vlada najavljuje izmjene zakona, ali vjerojatno žele čuti i što predsjednik misli.
Postojeći zakon bio je dovoljno dobar i sad je najlakše optužiti Vladu. Dogodio se užas i to je grozno. Mi smo sve starija nacija i trebamo ulagati u odgovarajuće vrste skrbi za ljude. Grad Zagreb u javnim domovima ima ni četiri tisuće kreveta i tamo je smještaj u prosjeku 4000 kuna. U privatnim domovima taj je iznosi i do tisuću eura. To je ozbiljan politički problem i svatko tko želi vlast u zemlji morat će odgovoriti na zahtjeve građana koji su realni i opravdani.
U jednom govoru nakon prvog kruga rekli ste kako će vam najvažniji zadatak biti uvjeriti one koji nisu glasali za vas da ćete biti i njihov predsjednik.
Nastojat ću.
Hoće li to biti geste ili neke velike i teške poruke?
Geste i poruke su manje-više isto.
Bojite li se da ćete time što njih želite uvjeriti da ste njihov predsjednik, izgubiti one koji su vas doveli tu gdje jeste.
Na primjer?
Ja ne znam, ja vas pitam.
Ja vam kažem ne.
Znači, vi ste sigurni u to?
Nisam, ali učinit ću sve da tako bude.
Inauguracija na Pantovčaku
Dužnost trebate preuzeti 18. veljače, rekli ste da želite imati normalnu inauguraciju, kakva će ona biti?
Kao prvo, to ne znači da ostale nisu bile normalne. To je jedan čin, moraš preuzeti dužnost, a Ustav jedino kaže da se dužnost treba preuzeti polažući prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda. To se može organizirati na stotinu načina. To će biti tog dana na Pantovčaku, u uredu Predsjednika i pozvat ću one za koje smatram da moraju biti tamo. To je aktualna predsjednica, uži kabinet Vlade, predsjedništvo Sabora, predsjednik Vrhovnog suda, načelnik Glavnog stožera, ljudi koji su bili u kampanji te moja supruga. Djeca vjerojatno neće prisustvovati.
Naša diplomacija već je obavijestila o inauguraciji. Što ako neki od predsjednika susjednih država žele doći?
To neće biti moguće, neće željeti doći. Inauguracija će biti organizirana na ovaj način. U Sloveniji predsjednik države koji je isto izravno biran drži prisegu u parlamentu. To bi vjerojatno bilo moguće i u Hrvatskoj, ali meni se ovo čini prikladnije.
To znači da ni lente više nema?
Ne, tko smatra da ju treba nositi, neka je nosi, ja ju neću ukidati.
U danima nakon pobjede imali ste niz razgovora, između ostalog i s turskim predsjednikom. Jesu li to bili kurtoazni razgovori ili ste imali neke političke dogovore?
Nisu bili kurtoazni razgovori. Očito postoje turski interesi koji su meni potpuno jasni i očekivani.
Priča se da biste vi i turski predsjednik inicirali promjene Daytona?
To je nemoguće, takav ugovor može se usporediti s ugovorima o granici i ne mogu se otkazivati u normalnoj proceduri. Morali biste ponovno okupiti sve dionike, a to je nemoguće.
Putin vam je čestitao i pozvao vas na proslavu Dana pobjede u svibnju u Moskvi. Jeste li odlučili hoćete li ići?
To je legendarna ruska parada. Mislim da ću otići i ne znam što bi se trebalo dogoditi da ne odem. Ne podržavam aneksiju Krima, ali to ne znači da neću raditi na dobrim odnosima s Rusijom.
Što se tiče suradnje s predsjednicom, kako protječe to tranzicijsko razdoblje?
OK, zadovoljan sam.
Je li vas iznenadila izjava premijera o tvrdoj kohabitaciji ili ste očekivali neku drugu reakciju?
On ima svoje stranačke avanture koje traju već godinama i ne bih to komentirao.
O "tvrdoj kohabitaciji"
Čemu se mi možemo nadati u toj tvrdoj kohabitaciji?
Možete se nadati konstruktivnosti, a nemojte se nadati destrukciji. Kada budem okupljao ljude koji vrijede i za koje ja smatram da su ponajbolji, to neće biti tako da Vladi nabijam rogove. Lako je s pozicije predsjednika i predsjedničkih ovlasti svaki dan biti pametan. Moja je velika prednost to što znam kako to izgleda s druge strane. Puno teže.
Znači li to da ćete se rjeđe pojavljivati u javnosti nego vaša prethodnica?
Vjerojatno da, ali ne puno rjeđe. Bit će drukčije jer sam takav.
Kad preuzmete dužnost predsjednika, neke stvari s Vladom odmah morate rješavati. Ravnatelju SOA-e ističe mandat u travnju. Stalno se nagađa da će Lozančić biti vaš savjetnik, jeste li bliže toj odluci?
To ovisi o njemu, a ja sam sklon takvom rješenju. On radi za jednu od najuglednijih međunarodnih institucija na tom području. Ako se uspijemo dogovoriti, on će raditi za mene. Što se tiče ravnatelja SOA-e, tu ću inicijativu prepustiti premijeru jer vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Inače, u radu SOA-e ništa se značajno ne smije dogoditi bez suradnje premijera i predsjednika.
Trebao bi biti izabran i načelnik Glavnog stožera. Hoćete li to samo prepustiti ministarstvu i primiti na znanje ili imate nekoga svog kandidata?
U tome ću izravno sudjelovati. Znam dosta tih ljudi i imam neke svoje ideje.
Jasno vam je da će to morati biti kompromis?
Sve mora biti kompromis, sigurno ne može biti netko tko ne ispunjava cijeli niz egzaktnih uvjeta. Ja imam neka svoja vrla stroga pravila.
O nabavi aviona
Mogući prijepor mogao bi biti oko aviona?
Ne bi mogao jer to Vlada odlučuje.
Slušat će se i vaš stav. Vi ste javno rekli da to treba sklapati direktno s Amerikancima, nikakav poziv ni natječaj. Vlada je ipak sedam država obavijestila o kupovini, zašto vi mislite da je bolje ići odmah kod Amerikanaca?
Zato što ne kupujemo aute za Sabor kao neki dan, pa onda moraš raspisati javni natječaj, to jest poziv, pa specificiraš te aute. Zna se da se kupuje Audi, ali moraš raspisati javni natječaj preko Ureda za opće poslove Vlade i Sabora, pa preko Ureda za nabavu. Na kraju se kupi preskupo umjesto da se kupi direktno upola jeftinije, recimo godinu dana staro vozilo. Međutim, ovdje se ne kupuju auti, nego se kupuju ubojiti strojevi, važni u sustavu nacionalne sigurnosti. Kad je već donesena takva odluka, ja nisam protiv nje. Tu treba uzeti u obzir cijeli niz faktora, glavni je, osim kvalitete, pouzdanost. Dakle, dugoročna pouzdanost partnera, dostupnost obuke i rezervnih dijelova, zanavljanja sustava... To je najsigurnije s Amerikancima.
Mislite da možete uvjeriti premijera i njegov tim...
Ne, ne. Ja sam rekao što sam rekao. Oni to vjerojatno rade iz opreza jer su se već jednom prevarili, ili su prevareni. To je njihova odgovornost. Sad vjerojatno nemaju, neću reći hrabrosti, nego im je nezgodno. Žele ići kompliciranijim načinom, nepotrebno kompliciranim koji na kraju za Hrvatsku ne mora biti bolje rješenje. Može biti gore rješenje. Naravno, tu treba voditi računa o tome da se sve strogo kontrolira da ne bi bilo dogovaranja i korupcije. To je moguće, ali krajnji učinak mora biti najbolji za Hrvatsku.
Hrvatska iskustva govore kad ide direktno, znate kako to završi.
Ne, ne. Ovdje se radio o američkoj vladi, nema tu nikakvih nakupaca, konja i trgovine. To ne mora biti najjeftiniji, ja nisam lobist američke vlade. Iskreno govoreći, fućka mi se. Ja bih najradije da mi proizvodimo to, ali ne proizvodimo. Mogli bismo proizvoditi brodove, recimo.
Biste li mogli preživjeti bez ulaganja u zrakoplovstvo da ulažemo u mornaricu. Mi imamo puno više mora. Ne želim umanjiti ratno zrakoplovstvo, ali danas Amerikanci dronovima ubijaju i onesposobljavaju mete.
Slažem se s Vama. Ja sam sada i vrhovni zapovjednik. Predsjednik republike je vrhovni zapovjednik nominalno tek u slučaju rata ili proglašenja ratnog stanja, što nismo proglasili ni u vrijeme stvarnog rata u Hrvatskoj 90-ih godina. U miru to radi Vlada, a predsjednik je cijelo vrijeme tu. On je nekakva simbolična figura. Ja ponešto znam o tim stvarima. Bavio sam se time prije 20 godina, međutim sustavom upravlja Vlada i ja ću im biti partner, a ovo što govorim, govorim u najboljem hrvatskom interesu. Upravo zato to mogu reći jer ne odlučujem o novcu, ne odlučujem o nabavama, nemam svog favorita. Ne znam koja je tu firma, koja tvornica. Nekad sam kao klinac znao sve proizvođače borbenih aviona, sad ih ne znam.
Pitam ovo zato što neki ozbiljniji ljudi kažu da će nam dugoročno biti važnije zaštititi more, a tu ne ulažemo novce, a pitanje je kad ćemo i pod kojim uvjetima dobiti avione.
Ja to govorim pet i više godina, ja sam kao premijer izašao iz mandata s narudžbom za jedan, odnosno još četiri, dakle pet patrolnih brodova za obalnu stražu, danas mornaricu. To je ono što nam treba kao minimum, ali to nije dovoljno. Smatram da je mornarica prioritet, dakle naših 12 ili koliko zrakoplova u globalnom su smislu ništa. To je čisto bedž nekakva ponosa da to imaš i da imaš tu sposobnost. To je skupo, ali mi smo država, ne zato što smo članica NATO-a, ali mornarica i more najdragocjeniji su resurs koji imamo osim ljudi.
"Bezglava misija"
Javno ste rekli da nama nije mjesto u Afganistanu. Hoćete li kad preuzmete dužnost i formalno inicirati da se naši vojnici povuku?
Stalno ću to inicirati, to je potpuno bezglava misija. Tamo nema rješenja, pitanje je kad će se SAD povući. Često se govori 'Ušli smo zajedno, izašli smo zajedno', ali to nije prava borbena aktivnost da bi se moglo govoriti o nekoj ratničkoj časti. To je misija koja za naše ljude nije borbena. Mi smo tamo ušli godinu dana nakon Amerikanaca, godinu dana nakon što su talibani poraženi. Mi smo tamo ušli na inicijativu Ivice Račana, ali to nas ničime ne obvezuje. Možemo izaći onda kad mi odlučimo i bez konzultacija. Ne može to biti na razini da jedan broj vojnika tamo zaradi malo veću plaću. Meni je drago zbog toga, ali nije mi drago kad se vrate ranjeni ili kad poginu. To mi je koma i onda se pitam zašto. Ključno je pitanje zašto i zbog čega.
Isto tako imamo vojnike i u Indiji i Pakistanu. Netko će se pitati koji je naš interes tamo.
Tamo je puno manji broj, ali to treba konstantno provjeravati i vidjeti omjer, a ne da idemo slijepo za našim partnerima i njihovim interesima.
Ministar Bošnjaković kazao je kako će vas informirati o novom Zakonu o pomilovanju. Jasno ste u kampanji dali do znanja da vam to ne treba.
Želim da me liše toga, neka promijene Ustav. Ne želim davati pomilovanja, nisam monarh. To predsjedniku ne treba i ta praksa varira u europskim zemljama. To bih ostavio ministru, koji će ionako izmjenama zakona predsjednika pretvoriti u udarača štambilja. To ne želim biti niti želim odbijati zahtjeve.
Jeste li razmišljali u koji grad i zemlju želite otići u prvi posjet?
Razmišljam o tome. Nije nužno da to bude neka od država bivše Jugoslavije, a to sigurno neće biti Bruxelles.
Rekli ste da Slovenija treba Hrvatskoj treba biti strateški partner, ali kako je to moguće postići uz sve terete koje imamo, poput arbitraže?
Strpljivo, kao i u kampanji. Slovenija nam je prirodno najbliži partner. To što nas opterećuje nije ništa u odnosu na probleme koje imamo i sami sa sobom i s drugim državama .
Dosta su reakcije bile hladne u regiji na vaš izbor u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Jeste li očekivali neke druge reakcije?
Mislim da je Crna Gora bila OK, u BiH ovisi koga pitate, a u Srbiji je trenutačno vlast takva kakva jest.
Ali moramo surađivati s njima.
Tako je. Više oni s nama, ali i mi s njima zbog naših ekonomskih interesa.
Hrvatska predsjedava EU-om ovih šest mjeseci, upoznati ste s našim prioritetima, opet je jedan od prioriteta regija. Je li dobro da mi Bruxellesu namećemo temu regije i proširenja, u pitanju su i Sjeverna Makedonija i Albanija.
Ja sam za to. Odavno je predsjedanje EU-om jedna rotacijska rutina. 99 posto ljudi ne zna tko je bio prije nas i tko slijedi. Mogućnost da se utječe na stvarnu agendu EU-a gotovo je nikakva, posebno kad se radi o maloj državi. Ali to treba odraditi fer, da se ne osramoti što nije lako. To su užasno velika opterećenja za administraciju i ljudima koji rade na tome dajem punu podršku, ali nemojmo se zanositi time da ćemo promijeniti svijet. Moramo iz toga uzeti što više za sebe, a ne možemo jer moramo ostati neutralni.
U kampanji ste predsjednici dali do znanja da ste protiv Inicijative tri mora, da je Hrvatska u to uložila nula kuna, da je to magla. Smatrate li sada kao predsjednik da nam to treba ili se trebamo iz toga maknuti?
To da je uložila 0 kuna je činjenica. Ja sam u kampanji govorio činjenice i nije me nitko demantirao.
Trebamo li i dalje u tome biti ili se iz toga maknuti?
Gledajte, Njemačka koja je, naravno, u početku bila iziritirana tom inicijativom... Da nekome ne stanem na prste. Sve što se tamo reklamira postoji u Europskoj uniji, dakle neograničena količina novca. To je bila prilika da se jedan broj ljudi politički izreklamira. Normalno, svi drugi, posebno ovi veći došli su da vide što se događa. Ne mogu pustiti da stvari idu bez kontrole, pa tako i Njemačka. Međutim, sama je ideja redundantna, suvišna, okuplja ogromnu količinu država koje su skupljene bez kriterija. Od Estonije do Bugarske, što je to? Austrija je tu promatrač, dakle moje je pitanje tko to u inicijativi nije pozvan?
Koji je to naš krug zemalja unutar EU-a s kojima bismo mi trebali biti neki partneri, dogovarati se. Jesu li to Italija, Slovenija, Austrija ili je to Višegradska skupina, gdje Vi vidite Hrvatsku?
Višegradska skupina trenutačno nije. To je Slovenija i to je za početak dosta jer nemamo ništa. Mi trenutačno nismo umreženi. Tu je i Austrija, država koja nam tradicionalno dosta znači i koja nam daje potporu. Ne može se reći da ne daje. I to je to. To je za mene u ovom trenutku najpouzdanije društvo. U Višegradskoj skupini neke države imaju problema s vladavinom prava, i to ozbiljnih. Puno većih nego Hrvatska.
Vaša stranka već radi planove za nove pobjede na parlamentarnim izborima. Koliko Bernardić i SDP mogu računati na vašu pomoć ili ćete zbilja biti čuvar Ustava i sjediti u Uredu predsjednika i ne navijati ni za koga?
A što vi mislite?
Nebitno je što ja mislim.
Pitate me retoričko pitanje. Odgovor je da, bit ću neovisan, nepristran i bit ću čuvar Ustava.
Može li Bernardić biti premijer?
Mislite li da Bernardić može biti premijer?
Predsjednik je jake stranke, ako SDP na izborima ostvari dobar rezultat i ako dođe sa 76 ili više potpisa, bit će mandatar. A to kakav će tko biti premijer ja ne mogu ocjenjivati.
Najesen ćete utvrditi datum izbora. Kako to mislite raditi s obzirom na to da uvijek imamo repove? Kad su vaši prethodnici to radili, uvijek je bilo optuživanja da se to radi tako da se pomaže vladajućima?
Ne vidim kako se to pomagalo 2011. godine kada je Josipović raspisao parlamentarne izbore, odnosno 2015. gospođa Grabar-Kitarović. I to na nekakav datum koji je bio OK, ne sjećam se da je bilo problema s tim. Malo se navlačilo na zadnji mogući datum 2016. Ali dobro, ja tako neću raditi. Konzultirat ću se s Vladom i s drugim strankama u parlamentu. Bit će transparentno.
Jedna je od ingerencija i imenovanje veleposlanika. Hoćete li pustiti sve veleposlanike da odrade mandat do kraja ili mislite nekoga vraćati?
Ne mislim nikoga vraćati.
Ili imate neke svoje ljude za koje mislite da ih treba postaviti?
Pa baš i ne. Nemam neke svoje favorite. Davno sam otišao iz tog sustava, više i ne znam većinu tih ljudi. Ne držim to pretjerano bitnom predsjedničkom ingerencijom. Nadgledat ću to, ali sada nema nikakvih imenovanja, to je valjda jasno. Ne bi ih smjelo biti. Bez obzira na to što ne postoji zakon o primopredaji u slučaju predsjedničke dužnosti, što je propust. U slučaju parlamenta, danom raspisivanja izbora je gotovo. Ovdje su izbori gotovi i postoje neke izvršne ovlasti…
Trenutačno bi trebalo potvrditi imenovanje Hide Biščevića u Beograd.
Mislim da ne bi trebalo i ne bi smjelo.
Hoćete li onda povući svoju suglasnost kao predsjednik?
Ja je trenutačno nemam.
Kada postanete predsjednik, ako to još ne prođe saborsku proceduru?
U tom slučaju neću jer će u tom slučaju biti po proceduri.
Ali smatrate da nije u redu da se to radilo u ovom interregnumu?
Mislim da to neće napraviti. Ne zato što mi je previše bitno tko će biti hrvatski veleposlanik u Beogradu, ali bilo bi u redu da se pričeka mjesec dana. Jer nema nikakve žurbe, mi smo mnoga ambasadorska mjesta imali nepopunjena po godinu dana.
Europa ima jedan sveobuhvatni zeleni plan – kao kontinent želimo se vratiti održivoj energiji. Mislite li da su građani uopće svjesni što je pred nama i što moramo učiniti da spasimo ovo što imamo od Zemlje?
Nisu svjesni i s vremenom će biti sve svjesniji. Mi kao mala zemlja i mala ekonomija ne doprinosimo gotovo nimalo klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Opet, nismo ni Danska ni Švedska da imamo to bogatstvo i ponekad pomalo pretenciozni moralni gard. Tu treba biti jasan – to nas se tiče, tiče se i naše obale. Ako more počne rasti, to se tiče i naših sredina i mjesta gdje naši ljudi žive. To su stvari o kojima treba stalno govoriti. Tu postoji i niz moralnih pitanja, poput toga koliko zemlje koje su se besramno obogatile na eksploataciji prirodnih bogatstava imaju pravo soliti pamet i određivati ritam onima koji su bili eksploatirani.
Prva odluka
Znamo kako će vam izgledati inauguracija, ali koja će vam biti prva odluka?
Okupljat ću ljude koje budem držao bitnima. Ne mislim savjetničkim timom parirati Vladi i preslikavati to. Bit će manji, ali iz praktičkih razloga. Ne mogu okupiti sve one koje bih htio. Profesionalnih savjetnika će biti manje, ali to nemojte tretirati kao uštedu. To nije tako zato što sam ja štedljiv, nego tako u ovom trenutku ispada. Oni koje budem imenovao govorit će o mojim prioritetima. Postoje oni koji su nužni – to su obrana, nacionalna sigurnost, vanjska politika i praktički ništa više. Sada vam ne mogu reći nijedno ime. Sigurno neću imati savjetnika za društvene djelatnosti jer je to pretenciozno i krivo. Ja nisam Vlada. Nemam pravo biti mentor Vladi ako ne mogu ponuditi rješenje. Iz društvenih djelatnosti imat ću neke prioritete. Obrazovanje, kurikularna reforma...
Je li vaša obitelj spremna na sve što vam donosi sljedećih pet godina?
Oni su preživjeli moje čelništvo u SDP-u cijelu deceniju, kao i premijersku poziciju. To je teže od ovoga.
Koju će ulogu imati vaša supruga? Rekla je da bi željela promovirati ono što radi na poslu.
Ona je prije svega sveučilišni nastavnik i radi u državnom zavodu na projektima. Radit će ono što bude htjela. Vjerojatno će biti prisutnija nego kad sam bio premijer, ali ne puno više. To je, na kraju krajeva, njezina odluka.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
