Godinama su svoju zemlju obrađivali, na njoj sadili kukuruz, uljanu repicu, pšenicu, no netko se sjetio i, kako tvrde, bez njihova znanja doslovno preko noći nekoliko poljoprivrednih zemljišta u općini Legrad pretvorio u građevinska. I to ne bi bila vijest da taj potez poljoprivrednicima svake godine iz džepa ne izbije nekoliko stotina eura.
U videopozivu koji je dobila ekipa Poziva, jedan od Legrađana požalio se da je njihove vrtove i oranice načelnik prenamijenio u građevinska zemljišta zbog čega su se znatno povećali računi za slivne vode i komunalne naknade. "Mi to ne možemo platiti i zato sam vas pozvao da probamo nekaj riješiti", zamolio je stanovnik općine.
Matematika ovih ljudi vrlo je jasna. Za zemljišta koja vrijede maksimalno 2000 eura, godišnje u prosjeku moraju plaćati naknade u vrijednosti od 300-tinjak eura.
Je li ovo zadnji čavao u lijes poljoprivrednika iz Legrada i mogu li, ako se utvrde nepravilnosti, dobiti svoj novac natrag, pogledajte u videoprilogu novinarke Elvire Gašparović.
"Kaj je Bibo, Bibo, nemam više kruheka... nemam kruheka više, nemam...", hrani svoje guske Legrađanin Drago Šimon.
"Ovu parcelu koju obrađujem isključivo koristim za hranjenje guske i kokoši. Prošle godine općina proglasila to u građevinsko zemljište, a mi nemamo ovdje niti struje, niti vode niti pravu cestu, niti javnu rasvjetu", objašnjava.
Legrad je pitoreskno podravsko mjesto smješteno uz samu granicu s Mađarskom. No nemir među mještane unijela je jedna općinska odluka koja je dio poljoprivrednika stavila doslovno na prosjački štap.
"Na ovoj oranici je bila posijana uljana repica, sada je posijana raola koja služi za zeleno gnojivo i tu oranicu mi je općina prenamijenila u građevno zemljište. Ja sam bio zbunjen. Najedanput sam dobil račune, prvo prošle godine od 78 eura", zbunjen je novonastalom situacijom Josip Đurkan.
Potpuni financijski kolaps kućnom proračunu donijeli su računi za slivne vode.
"Ove godine je došel račun za slivne vode 368 eura, toliko mi ne izraste na toj zemlji da bih mogao pokrivati...", zabrinut je zbog visokog iznosa računa.
"Ovo je moj voćnjak, radim ga za svoje potrebe. Sve naše oranice, vrtovi su postali neizgrađena građevna zemljišta mimo zemljišnih knjiga. Ove godine smo dobili slivne vode u šesterostrukom iznosu prema komunalnoj naknadi", objašnjava Dražen Kuzmić sa svoga voćnjaka.
Evo kako izgleda kada se svi računi stave na hrpu.
"Za moj vrt, to je zemljište od 1800 kvadrata, plaćam komunalno 30-ak eura i plaćam 125 eura slivne vode. Posjedujem još zemljište od 4000 kvadrata i za to zemljište plaćam 60 eura. Kako je po najavama općine Legrad da će Ulica kralja Tomislava dobiti za slivne vode, znači da ću plaćati 270 eura slivne vode od iduće godine. Znači to bi sve zajedno iznosilo sve zajedno 600 eura godišnje. Šesto eura, znači 60 eura mjesečno, ja ne plaćam svoje doma režije", objašnjava Kuzmić.
Mještani kažu kako ih najviše ljuti što zakon nije jednak za sve.
"Ova moja oranica je proglašena u građevno zemljište, a od susjeda nije. Postavil sam prije par mjeseci tablu da prodajem i nitko me ne pita jer su veliki nameti na tu oranicu", žali se Đurkan.
Na karti to znači da je Josipova čestica je 2945. Ona je iz oranice promijenjena u građevinsko zemljište. Čestice i s lijeva i desna i dalje se vode kao poljoprivredna zemljišta.
"U biti se smatraš građanin drugog reda.... Mislim da bi se trebalo dati ljudima na volju, ako mi želimo da to bude voćnjak, da voćnjak i ostane. Dal' će to netko kupiti i praviti si kuću, onda neka si pravi pod građevno zemljište", smatra Anica Kuzmić.
Najveći trn u oku računi su Hrvatskih voda.
"Konkretno Općina Legrad, temeljem komunalnog gospodarstva obvezna je voditi očevidnike za sve svoje stanovništvo. Te očevidnike oni početkom godine dostavljaju Hrvatskim vodama s propisanim tarifama i na taj način Hrvatske vode pišu rješenje o obvezama plaćanja naknade za uređenje tih voda", rekao je Milan Rezo, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu.
Pomoć se tražila i kod općinskog načelnika.
"Načelnik je rekao da je morao raditi po naredbi državne revizije. Mi smo se žalili na reviziju", rekao je Kuzmić.
Iz Državnog ureda za reviziju situaciju u Legradu objašnjavaju ovako.
"Ono što smo utvrdili, a tiče se komunalne naknade, bila je nepravilnost u vezi s vođenjem poslovnih knjiga u smislu da evidencija potraživanja, pa tako i potraživanja za komunalnu naknadu nije vođena na propisani način", rekla je Josipa Maraković iz Državnog ured za reviziju.
Kažu da njihovo postupanje s visokim računima nema nikakve veze. Građane su nakon toga uputili Ministarstvu prostornog uređenja iz kojeg je stigla ista poruka.
"Rekli su da možemo rješavati probleme samo na lokalnoj samoupravi, dakle s našim načelnikom", objašnjava Kuzmić.
Sudski vještak za građevinu kaže da mještani još uvijek imaju prostora za manevar.
"Mogu uputiti prijedlog županiji da se to zemljište prenamijeni iz građevinskog u poljoprivredno", objašnjava Željko Žarko, sudski vještak.
A u konačnici ako se utvrde nepravilnosti za razgovor su spremni i u Hrvatskim vodama.
Dok čekaju bolja vremena, mještani bez zadrške poručuju.
"Nek načelnik govori istinu, zašto je to doneseno na par pojedinaca jer puno zemljišta u selu je izuzeto. Dio nas koji smo dobili po nečijem osobnom odabiru", smatra Kuzmić.
"Ja to ne mogu plaćati, imam djecu koja ide u školu, žena mi je nezaposlena, a prihod mi je moja penzija", poručio je Đurkan.
"Parcela iza mene vrijedi negdje oko 1500 eura, a ja moram 380 na godinu plaćati, mislim da je to nerealno", zaključio je Drago Šimon.
Na optužbe stanovnika spreman odgovoriti načelnik
Pozivu se odazvao načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić.
Negirao je da je građanima iza leđa zemljišta iz poljoprivrednih pretvorio u građevinska.
"Ta zemljišta još su 2007. bilia u građevisnkoj zoni. Dobili smo nalaz državne revizije u kojem smo morali popisati sva zemljišta koja su unutar građevinske zone i zadužiti ih prema zakonu komunalnog gospodarstva", objasnio je načelnik i dodao da se građevisnka zona u Legradu nije širila.
Na računicu koju je predstavio jedan od mještana, rekao je da je nešto krivo izračunato.
"Nije spomenuo da plaća za četiri gradilišta, za dvije kuće i poslovnu zgradu koju ima u centru Legrada. Za to sve ukupni je iznos 680 eura", rekao je.
Na pitanje je li mu logično plaćati naknade za zemlju na kojoj ne namjerava ništa graditi rekao je da je i sam u istoj situaciji s obzirom na to da posjeduje voćnjak koji je u građevisnkoj zoni.
Svojim je sumještanima ponudio i rješenje.
"U tijeku su izmjene prostornog plana i svatko može podnijeti zahtjev da se promijeni ta čestica", rekao je i objasnio da odluku o tome donosi izrađivač prostornog plana.
"Ići ćemo svima na ruku", rekao je načelnik.
Savjetovao im je i da plaćaju sve račune.
"Mi smo postupili prema zakonu, a na njima je da podnesu prijedlog", zaključio je načelnik Ivan Sabolić.
Svoju priču možete javiti ekipi Poziva preko Vibera ili WhatsAppa na broj telefona 095 2911 911, putem Facebook stranice ili putem web forme.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Prava zimaVIDEO Mećava u susjednoj zemlji, napadalo više od pola metra snijega: Neka mjesta ostala zatrpana, nestalo struje i vode
-
Poziv Domagoja MikićaJe li ovo zadnji čavao u lijesu poljoprivrednika iz pitoresknog podravskog mjesta? Pogledajte što su napravili bez njihova znanja
-
Advent u Zagrebu i SplituVodič kroz cijene na Adventima: Pogledajte zašto jedna vrsta fritula košta čak 11 eura
