Život iza željezne zavjese? Pitali smo povjesničare kako je bilo putovati s crvenom putovnicom u doba Jugoslavije

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i u nedjelju se osvrnula na život u Jugoslaviji. O tome jesmo li zaista bili iza željezne zavjese i kako je bilo putovati s crvenom putovnicom, pitali smo dvojicu povjesničara.

Argument o crvenoj putovnici – potpuno promašen

Pročitajte i ovo Ugledni pravnik i bivši ministar Umro čovjek koji je proglasio smrt Jugoslavije Nije dobro Vijeće Europe o situaciji na Balkanu: "Umjesto da napreduju, oni nazadaju! Sve to prijeti teško stečenom miru"

Povjesničar Hrvoje Klasić smatra da je priča o željeznoj zavjesi iza koje je bila Jugoslavija samo djelomice točna. "U trenutku kad je Winston Churchill javno izrekao tu rečenicu o željeznoj zavjesi koja se nadvila nad Europom od Baltičkog mora do Trsta – on je podrazumijevao da je i tadašnja Jugoslavija s pogrešne strane te zavjese i u tom je trenutku to tako bilo. Međutim, tri godine kasnije, nakon sukoba Tita i Staljina, a pogotovo 25 godina kasnije, kad se rodila Kolinda Grabar-Kitarović, za Jugoslaviju se, po mojem mišljenju, više ne može govoriti u kontekstu da je iza željezne zavjese", kazao je Klasić.

Smatra da na povijest gledamo crno-bijelo, iako ona nije takva. "Ono što Predsjedničina izjava pokazuje, a to se ponavlja posljednjih 30 godina, jest da prošlosti pristupamo i dalje kao da je sve crno-bijelo. Život Jugoslavije tijekom desetljeća prošao je evolucije i, bez obzira na sve, posebno kad je odrastala Kolinda Grabar-Kitarović bitno se razlikovao od života njezinih vršnjaka u Poljskoj ili Bugarskoj", dodao je.

Predsjedničin argument o ponižavanju zbog crvene putovnice smatra - potpuno promašenim. "Spominjanje pasoša ili putovnice kao argumenta lošeg stanja potpuno je promašeno jer su građani Jugoslavije baš zbog specifičnog položaja Jugoslavije, koji nije bio iza željezne zavjese, mogli putovati po cijelom svijetu. Građani Jugoslavije tada su, u blokovski podijeljenom svijetu, putovali bez viza, što je putovnicu činilo posebno vrijednom i jednom od najfalsificiranijih putovnica na svijetu", smatra Klasić.

"Jugoslaviju ne treba idealizirati, ali tada nije bilo sve crno. Ni demokratska Hrvatska od '91. godine nije bijela. Mnogi građani Hrvatske imali bi što prigovoriti demokratskoj Hrvatskoj i rado se sjećaju nekih stvari iz Jugoslavije", zaključuje povjesničar.

"Putovnica vrijedila više od sovjetske"

O tome kako se putovalo s crvenom putovnicom pitali smo i povjesničara Zlatka Hasanbegovića. "Diskriminirani su bili oni koji nisu imali putovnicu. Činjenica je da politički nepoćudne osobe nisu imale putovnicu", navodi Hasanbegović, koji smatra da ta činjenica najbolje govori o kojoj je vrijednosti bila riječ, i to bolje od "Predsjedničina slikovita opisa".

"Istina, nije se smjelo napustiti zemlju bez depozita tijekom krize 80-ih godina. Trebalo je imati, ako se dobro sjećam, 1000 njemačkih maraka da bi se otišlo do Trsta. No putovnica je svakako vrijedila više od, primjerice, sovjetske", dodao je Hasanbegović.

"Predlažem Predsjednici da zaobiđe bespuća povijesne zbiljnosti u kojima se očito ne snalazi najbolje. O pravoj naravi jugoslavenske komunističke države ne govori vrijednost putovnice, već činjenica da tisuće nepoćudnih nisu imale pravo na tu putovnicu ili pasoš", poručio je Hasanbegović.

Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju se osvrnula na svoj govor o željeznoj zavjesi u Washingtonu, kazala kako su ljudi bili ponižavani zbog crvene putovnice te da je NK Rijeka bila samo rezervni sastav srpskim klubovima, a da je ona navijala za Hajduk i Dinamo. Njezine izjave proširile su se društvenim mrežama i izazvale brojne reakcije.