Ove godine maturu nije položilo rekordnih 649 učenika. Taj podatak zapravo otkriva na kojoj je razini čitalačka pismenost i samozaključivanje srednjoškolaca - jer je problem većini bio esej iz hrvatskoga jezika. Prosječne ocjene iz ključnih predmeta su uglavnom dvojke.

Galerija


Sve lošiji rezultati na maturi odražavaju se i na visoko obrazovanje, a onda i na kvalitetu posla koji trebaju obavljati.

Vezani članci Školski dnevnik (Foto: Dnevnik.hr) Odzvonilo "štancanju" odlikaša? Ministarstvo obrazovanja mijenja pravilnik o ocjenjivanju Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Počinje državna matura: 35.881 učenik polaže ispit zrelosti, ovo su najpopularniji izborni predmeti

Andrej će od jeseni na željeni fakultet. Na državnoj maturi matematiku i fiziku riješio je 100 posto i upisao - FER. "Mislim da je to neki spoj matematike i fizike i usmjeren je na elektroniku i računala, što volim i u tome se nekako vidim", kaže nam Andrej.

U STEM području vidi se sve više učenika. Od ukupno 35 tisuća na državnoj maturi, najviše ih je kao izborni predmet izabralo fiziku, njih 8000. "Možda čak odskaču učenici strukovnih programa, koiji postižu visoke rezultate riješenosti ispita na matematici, fizici, likovnoj umjetnosti, biologiji i kemiji", ističe Ana Franić Božić iz NCVVO-a.

No čak 649 gimnazijalaca palo je maturu, što je novi rekord. Razlog tome su i ovogodišnje promjene u bodovanju hrvatskog jezika. "Učenik da bi prošao ispit iz hrvatskog jezika mora zadovoljiti minimalan prag prolaznosti iz školskog eseja i iz djela koji se odnosi na književnost i jezik", pojašnjava Franić Božić.

Što znači da su i iz eseja morali dobiti barem dvojku. Loši rezultati potvrđuju loše izražavanje i artikuliranje misli, ali i samozaključivanje, kaže profesorica Ana Njirić Aleksić. "Čini se da je u samoj nastavi premalo prostora posvećeno upravo tome što učenike na neki način obućava komepetencije koje su bitne i za život, ali i neposredno za te rezultate na maturi", smatra ona.

To bi se trebalo mijenjati najavljivanom reformom obrazovanja. U međuvremenu na državnoj maturi prosječna ocjena iz hrvatskog, ali i drugih ključnih predmeta je dvojka ili trojka. Čak 60 posto onih koji imaju dvojke - želi na fakultet.

"Visoko obrazovanje upisuju kandidati sa sve slabijim ocjenama iz srednje škole, razlog tome je naravno što raste kvota, a smanjuje nam se broj maturanata. Morat ćemo ili drastično smanjivati kvote kako bismo zadržali kvalitetu, ili upisivati kandidate izvan Republike Hrvatske", ističe Igor Drvodelić iz Agencije za visoko obrazovanje.

Od ukupnog broja učenika 80 posto ih ostvari pravo upisa na fakultet. Putem ih čak 40 posto odustane.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.