Velike muke poljoprivrednicima je zadala najprije suša tijekom ožujka i travnja, zatim je uslijedio naglio proljetni mraz, da bi se potom opet pojavilo sušno razdoblje. Procjene su da bi odjednom trebalo pasti barem 100 litara kiše po četvornom metru da bi zemlja barem donekle zadržala vlagu.
Pročitajte i ovo
U Draganovom vinogradu sve je više požutjelog lišća. Ljeto bez kapi kiše nije nimalo dobar znak za urod. 'Ne razvija se u mjeri kako bi trebao i već imamo tu takozvani šarak, već zori, prisilno zori. Gubici su minimalno 50 posto', kaže vinogradar Dragan Čerina.
Puno su izgubili i proizvođači dinja. Zbog presušenih pojilišta, ptice napadaju sočne plodove. Ne pomažu strašila, plinski top za plašenje ali ni cjelodnevno dežurstvo na polju. 'Kad sam ovdje od 5 ujutro do 9 navečer, ja ili žena ili dica, onda da vam ne govorim kako se osjećam', kaže poljoprivrednik Ivica Čačić.
Posljedice suše na svakom koraku. Na livadama tek ostaci biljaka, a u bunarima umjesto vode - paukova mreža. 'Sve akumulacije u polju, bunari, to je zapravo presušilo ili je pri kraju', kaže Zvonimir Vlatković, Poljoprivredna savjetodavna služba.
Umjesto posljedica i isplate šteta, potrebna je prevencija.
'Mislimo da takve stvari treba u budućem periodu rješavati tako da poljoprivrednicima koji rade visoko radno-intenzivne kulture osiguramo mogućnost navodnjavanja kvalitetnog. Ove godine 70 milijuna kuna samo za taj projekt', kaže Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede.
Iako predstavlja veliko olakšanje, sustav navodnjavanja je nedostatan na područjima siromašnima vodom. Dalmatinski maslinari već zbrajaju štetu. 'Do ovog trenutka se sa sigurnošću može kazati da je najmanje 30% otišlo uroda', kaže maslinar Jure Bašić.
Od berbe poljoprivrednici ne očekuju puno. Manje plodova značit će i manju zaradu. Rješenje za problem suše, dakle, nalazi se u navodnjavanju. No, tu se javlja novi problem. Primjerice, zadnjih nekoliko tjedana stanovnici otoka pitaju se hoće li uopće imati vode za piće, a kamoli za potrebe zalijevanja biljaka.
Slično je i u nekim dijelovima zadarskog zaleđa. To znači da bi se najprije trebali stvoriti preduvjeti poput vodovodizacije ili makar sigurne dostave vode, a tek nakon toga moglo bi uslijediti i uvođenje sustava za navodnjavanje.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
