Uveli bi se takozvani žurni postupci, pojednostavile rasprave, a policija i inspekcije dobile bi veće ovlasti kod izricanja mjera opreza, pa bi, primjerice, policija mogla na osam dana i bez suda oduzeti vozačku dozvolu.
Pročitajte i ovo
Obavezni prekršajni nalozi znače da bi, primjerice, za prometni prekršaj s propisanom kaznom do 1000 kuna policija morala izdati nalog. Protiv takvog policijskog naloga građaninu bi ostala mogućnost podnošenja prigovora Prekršajnom sudu. Prvostupanjski prekršajni sud odlučio bi u povodu prigovora i ta bi odluka bila konačna. Na odluku Prekršajnog suda ne bi postojala mogućnost nikakve žalbe, pa tako predmeti u povodu obaveznog prekršajnog naloga ne bi ni stizali na Visoki prekršajni sud.
Uvođenje obaveznih prekršajnih naloga tek je jedna od novina koje se pripremaju u opsežnijoj reformi Prekršajnog zakona kojoj je osnovni cilj pojednostaviti i ubrzati prekršajne postupke i rasteretiti Visoki prekršajni sud koji grca u zaostacima.
U prijedlogu izmjena Prekršajnog zakona koji se priprema u Ministarstvu pravosuđa, ideja je da se obavezni prekršajni nalozi izdaju samo za prekršaje kod kojih je propisana novčana kazna. Za fizičku osobu to bi bila kazna do 1000 kuna, za obrtnika kazna do 5000 kuna, za pravnu osobu do 10.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi do 5000 kuna.
U samom vođenju prekršajnog postupka odustalo bi se od nekih odredbi kaznenog postupka jer se smatra da nisu primjerene prekršajnom sudovanju. Tako bi okrivljeniku ostalo pravo na branitelja, i to tijekom cijelog prekršajnog postupka. Sudac bi okrivljenika koji je uhićen i doveden pred Prekršajni sud upozorio na pravo da ima branitelja, ali bi se s postupkom zastalo na najviše dva sata. Ako se branitelj u roku od dva sata ne bi pojavio, sud bi ga mogao ispitati i bez odvjetnika.
Daljnja bitna novost koja se namjerava uvesti su takozvani žurni postupci. U tim slučajevima odustalo bi se od pravila o vođenju postupka prema pravilima o glavnoj raspravi, čime bi se postupci bitno skratili i ubrzali.
Žurni prekršajni postupci vodili bi se za prekršaje kod kojih je kao jedina propisana novčana kazna do 10.000 kuna za fizičku osobu, a do 30.000 kuna za pravnu. Žurni postupci vodili bi se i protiv maloljetnog počinitelja prekršaja, protiv uhićenika, okrivljenika kojemu je određeno zadržavanje, okrivljenika koji nema stalno prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, te po prigovoru protiv obvezatnog prekršajnog naloga.
Promijenio bi se i način dostave, pa bi se tako omogućilo korištenje dostave odluka o prekršaju putem oglasne ploče suda. Nadalje bi se dale veće ovlasti policiji i drugim inspekcijskim tijelima te tijelima uprave koja vode prekršajni postupak za samostalnu primjenu mjera opreza.
Kao mjere opreza navode se zabrana napuštanja boravišta bez dozvole suda, zabrana posjećivanja određenog mjesta, zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, zabrana poduzimanja određene poslovne aktivnosti, privremeno oduzimanje putovnice te privremeno oduzimanje vozačke dozvole.
Policija i inspekcijska tijela ovakvu privremenu mjeru opreza mogli bi samostalno poduzeti prema osobi za koju postoji osnova sumnja da je počinila prekršaj, i to na rok od osam dana.
