Polančec je potvrdio kako je ministar financija, kao koordinator izrade rebalansa proračuna, ministarstvima uputio naputke sa sugestijama na kojim proračunskim stavkama mogu dodatno uštediti. Time bi se, dodao je, uz već predloženih oko 2 milijarde kuna uštede trebale povećati za još oko 1,5 milijardi kuna.
Pročitajte i ovo
Upitana smatra li predložene uštede dostatnima, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek je kazala da o konkretnim iznosima na današnjoj sjednici Vijeća nije bilo riječi, ali da je Institut već ranije objavio kako bi one trebale iznositi šest do sedam milijardi kuna. Na upit vezan uz najavu premijera Sanadera o mogućem dodatnom inozaduživanju za provedbu novih antirecesijskih mjera Švaljek je pak rekla da je, kako je ona shvatila, premijer samo kazao da bi svaka dodatna mjera za poticanje gospodarstva zahtijevala novo inozemno zaduživanje. No, dodala je, i razina inoduga iz važećeg proračuna je već razmjerno visoka, a s obzirom na stanje stranih tržišta kapitala, to bi u ovom trenutku bilo 'iznimno skupo, možda i nemoguće'.
Mladen Vedriš je pak istaknuo da je na Vijeću izražena želja da smanjenje potrošnje pokrije sve segmente proračunskih korisnika. Upitan znači li to da će se od sindikata javnih i državnih službi ipak tražiti pristanak za smanjenje plaća, odnosno suspenziju kolektivnog ugovora, Polančec je kazao da je još uvijek rano govoriti o tome.
Skupina stručnjaka traži rješenje za drugi stup
U vezi mirovinskog sustava rečeno je kako će radna skupina sastavljena od stručnjaka za mirovinski sustav izraditi nekoliko mogućih opcija za rješavanje uočenih problema u tom sustavu s dugoročnim analizama fiskalnih učinaka te učinaka na razinu prava svake od opcija,
Polančec nije konkretno odgovorio da li bi i promjene u mirovinskom sustavu bile dio rebalansa, već je kazao da bi radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva gospodarstva, Zavoda za mirovinsko osiguranje, Svjetske banke i mirovinskih fondova trebala ponuditi analize za četiri, pet opcija izmjena mirovinskog sustava u razdoblju do 2050. godine.
O mogućnosti da svi koji to žele svoja sredstva uz drugog vrate u prvi mirovinski stup nikada nije bilo riječi, ustvrdio je Polančec, već je prijedlog bio da se to omogući samo onima koji su u vrijeme mirovinske reforme 2002. imali između 40 i 50 godina, a uključili su se u drugi stup.
Njih je, dodao je, oko 90 tisuća, imovina im iznosi oko 3,2 milijarde kuna, a ostaje i pitanje još 40-tak tisuća zaposlenika s benificiranim radnim stažom (vojska, policija i sl.), koji danas izdvajaju u drugi stup, a po zakonu mirovinu će dobivati iz prvog. Sve su to pitanja za koje će ekpertna skupina morati analizirati moguća rješenja i Ekonomskom vijeću predložiti promjene, ali uz uvjet da one ne ugroze stabilnost mirovinskog sustava, makroekonomsku stabilnost i stečena prava umirovljenika, rekao je Polančec.
