Veliku je buru digla rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka. Riječ je o usklađivanju s EU smjernicama o stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta. No, ono što je javnosti trn u oku jest činjenica da su iz kaznene odgovornosti za zloporabu podataka izuzeta tijela javne vlasti. U Ministarstvu uprave kune se da nisu izuzeta državna poduzeća.

Galerija Ana Keglović Horvat (Printscreen Informer) Zdenko Adrović (Printscreen Informer) Krešimir Dominić (Printscreen Informer) +0 Poudzetnici su itekako zabrinuti zbog toga što će država kažnjavati njih ali ne i sebe (Ilustracija: Guliver/Thinkstock)

Odnos države prema poduzetnicima zorno dočarava i prijedlog Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, koji je trenutačno u procesu eSavjetovanja. Za kršenje novih pravila koja nalaže EU regulativa svim državama članicama, novčano bi u Hrvatskoj trebala odgovarati samo poduzeća. Tijela javne vlasti ne mogu snositi financijsku odgovornost - jasno kaže članak 45 predloženog Zakona. Ovakvo izuzimanje od odgovornosti za mnoge je neprihvatljivo.

"Mi polazimo od načela koje je sasvim sigurno univerzalno, a to je da svi moraju biti ravnopravno i u tržišnoj utakmici, i kad je u pitanju primjena svih zakona, tako da ravnopravnost ne bi smjela biti povrijeđena s nikakvim propisom. Prema tome na sve bi se propis trebao isto odnositi bez obzira na vrstu vlasništva", smatra Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Vezani članci Zvjezdana Blažić Mitovi i zablude o poljoprivredi: "Ona je kao nogomet, svi smatraju da znaju što bi trebalo napraviti" Novac - 3 Imate li 150.000 kuna na računu? To je prosjek financijskog bogatstva Hrvata, a nije ni pribrojeno - ono najvrjednije

Poudzetnici su itekako zabrinuti zbog toga što će država kažnjavati njih ali ne i sebe (Ilustracija: Guliver/Thinkstock) Zdenko Adrović (Printscreen Informer)

"Mogli bismo čak možda i reći da nije Ustavno zato što nisu svi jednaki pred zakonom", ističe Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja, Komunikacijski laboratorij.

"Dosta stručnjaka smatra da to izaziva veliku nejednakost u odnosu na sektor koji je izvan tijela javne vlasti, dakle direktno na poduzetnički sektor koji bi prema prijedlogu mogao biti kažnjavan i to s dosta visokim kaznama", ocijenila je Ana Keglović Horvat, pravnica i direktorica AKH Consultinga.

Kazne do 4 posto godišnjih prihoda ili najviše 20 milijuna eura bi prema trenutačnom prijedlogu, trebalo naplaćivati prisilno Ministarstvo financija. No, osim što će tijela javne vlasti, a kojih ima više od pet tisuća, biti oslobođena novčane odgovornosti, za propuste neće odgovarati niti njihovi, politički imenovani, čelnici. Za razliku od njih odgovornosti nisu lišeni poduzetnici.

Djeca u vrtiću crtala po dopisu HZZO-a s podacima čovjeka koji mijenja spol

"To je nepotrebno precizna odrednica koja diskriminira samo poduzeća u odnosu na sve ostale pravne oblike koji postoje, te nas, kao građane može brinuti, zašto odgovorne osobe u javnoj vlasti nisu odgovorne za podatke koje prikupljaju, obrađuju ili ne daj bože, mogu drugima staviti na raspolaganje", kaže Dominić.

Poudzetnici su itekako zabrinuti zbog toga što će država kažnjavati njih ali ne i sebe (Ilustracija: Guliver/Thinkstock) Krešimir Dominić (Printscreen Informer)

"Postoje na popisu tijela javne vlasti doista jako puno organizacija i institucija koje prikupljaju ogromne količine podataka ili pak podatke koji su posebno štićeni, od podataka o djeci do vašeg zdravstvenog stanja. Jedan takav propust može čovjeku napraviti doista velike probleme", ističe Ana Keglović Horvat.

A kolika je razina svijesti o važnosti čuvanja podataka možda najbolje pokazuje nedavni primjer kada su djeca u vrtiću crtala po dopisu HZZO-a s podacima čovjeka koji mijenja spol. Upravo bi Uredba EU-a, odnosno GDPR, ovakve primjere trebala svesti na minimum, no upitno je koliko će u tome uspjeti njegova hrvatska inačica.

"Brojna rješenja iz tog prijedloga zakona izazivaju kontroverze", naglašava Keglović Horvat.

"Zakonodavac je zbog nečega odlučio da će savjetodavnu funkciju AZOP moći naplatiti odvjetnicima i konzultantima. To smatramo da nije fer. U stvari to je diskriminirajuće", rekao je Krešimir Dominić.

"Bit će sigurno puno problema"

eSavjetovanje oko ovakvog prijedloga Zakona, za koji mnogi smatraju da bi bilo najbolje kad bi se pisao ispočetka, trajalo je do 22. ožujka. Donesen mora biti do 06. svibnja kako bi do rokova koje propisuje EU, a to je 25. svibanj, mogao stupiti na snagu. Sasvim je jasno da se s pisanjem zakona koji bi građane trebao zaštiti od zlouporabe podataka krenulo prekasno.

Poudzetnici su itekako zabrinuti zbog toga što će država kažnjavati njih ali ne i sebe (Ilustracija: Guliver/Thinkstock) Ana Keglović Horvat (Printscreen Informer)

"GDPR je nešto novo što nam se događa u cijeloj Europskoj uniji i bit će sigurno puno problema.
Rekao bih da nam treba prijelazno razdoblje da bi se svi prilagodili. Kazne su ogromne i svi smo vrlo osjetljivi", napomenuo je Zdenko Adrović.

"Bojim se da jako veliki broj subjekata neće završiti prilagodbu do 25. svibnja, a osobito se tu misli na mikro, male i srednje poduzetnike. Nisam sigurna niti da je situacija s tijelima javne vlasti puno bolja," smatra Ana Keglović Horvat.

No, za razliku od tijela javne vlasti, svoju nepripremljenost poduzetnici bi mogli platiti drakonskim kaznama. Iako se iz zbrda zdola napisanoga zakona dalo zaključiti da će od novčanih kazni biti izuzeta i državna poduzeća iz Ministarstva uprave to su demantirali. Sam prijedlog, s druge strane, neće komentira dok ga ne usvoji Vlada.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
 


 


 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju