Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na Bleiburškom polju počelo je u subotu prije podne obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila.


Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Vezani članci Reakcije na zabranu mise na Bleiburgu (Foto: Dnevnik.hr) - 1 I dalje brojne reakcije: O zabrani održavanja mise u Bleiburgu oglasila se i Predsjednica Gordan Jandroković (Foto: Dnevnik.hr) Jandroković izviždan na Bleiburgu: Okupljeni mu vikali "izdajico" i "Istanbulska konvencija"

Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović.

Iako je bila najavila da će nazočiti središnjoj komemoraciji 16. svibnja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i nazočnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u travnju je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.

Kao i Jasenovac: Predsjednica Grabar Kitarović sama stigla na Bleiburg

U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.

Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.

"Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar-Kitarović.

Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.

Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.

"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.

Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora.

Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju.

Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.

Povjesničari Ivo Lučić i Nikica Barić u razgovoru s Hinom izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putovi" dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook