Zakoni kojima se omogućuje raspuštanje predstavničkih tijela koja gradske i općinske statute ne usklade sa zakonskim pravima nacionalnih manjina pred saborskim Odborom za Ustav naći će se na prvoj sljedećoj sjednici, vjerojatno početkom srpnja, najavio je predsjednik tog odbora Peđa Grbin u srijedu.


Vlada je u srijedu u hitnu parlamentarnu proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, po kojima će jedinice lokalne samouprave u kojima više od trećine stanovništva čine pripadnici neke nacionalne manjine u svojim statutima u roku od tri mjeseca morati predvidjeti ravnopravnu službenu uporabu jezika te manjine na svom području. Predstavničko tijelo koje se ogluši o zakon Vlada će moći raspustiti i imenovati povjerenika koji će gradski ili općinski statut prilagoditi zakonima koji reguliraju prava nacionalnih manjina.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Vukovar će 18. studenog biti negostoljubiv za vladajuće' Slika nije dostupna Vukovarci premijeru odlučili postaviti ULTIMATUM: Ili ploče dolje ili...

Na takve zakonske izmjene Vladu je u kolovozu prošle godine obvezao Ustavni sud, koji je, odlučujući o ustavnosti referendumskog pitanja "o ćirilici", zatražio da se u roku od godinu dana u saborsku proceduru upute izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će se urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Premijer Zoran Milanović na sjednici je, međutim, napomenuo kako je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinska većina u Saboru, koju vladajuća koalicija nema.

Penava: 'Vlada ponovo pokušava od Vukovara napraviti "grad slučaj"

Ustav, naime, izrijekom propisuje da se zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina donose dvotrećinskom većinom svih zastupnika, odnosno, u ovom sazivu sa 101 glasom, no to se ne odnosi i na Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, koji je moguće izmijeniti kvalificiranom većinom, dakle sa 76 glasova. Ne uspiju li vladajući okupiti dvotrećinsku većinu, raspuštanje gradskih i općinskih vijeća može se propisati i tim zakonom. Grbin je, međutim, uvjeren kako će se u Saboru naći dovoljno ruku i za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.

"Ne vidim zašto bi se bilo tko protivio zakonu kojim se provodi odluka Ustavnog suda", kazao je Grbin, a na primjedbu da je rok za prilagodbu zakona Ustavni sud dao Vladi, a ne i Saboru, odgovorio je kako je Sabor u proteklih 25 godina ispoštovao sve odluke Ustavnog suda, osim one iz 1998. kojim je ukinut dio odredbi Zakona o najmu stanova, vezano uz prava zaštićenih najmoprimaca. Grbin odbacuje tumačenja da bi se i izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi morale donositi dvotrećinskom većinom s obzirom da se odnose na prava nacionalnih manjina.

"Ako bi se Ustav tako široko tumačio, dvije trećine bi nam trebale i za desetke drugih zakona, što bi dovelo do potpunog kaosa. Takvom logikom mogao bi se, primjerice, srušiti i Zakon o izboru zastupnika, kojim je propisan i izbor zastupnika nacionalnih manjina", kaže Grbin.

Pitanje ćirilice u Vukovaru otvorio popis stanovništva

Na potrebu donošenja zakonskog mehanizma kojim će se "kazniti" gradska vijeća koja ne poštuju manjinska prava Ustavni je sud upozorio u okviru odluke kojom je ustavno nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, po kojemu su birači na referendumu trebali odlučiti o izmjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Stožer je predlagao da se tim zakonom propiše kako pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine imaju u sredinama u kojima čine više od pola, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja od Ustavnog je suda zatražio Sabor, kojemu je Stožer dostavio više od 530 tisuća pravovaljanih potpisa potpore referendumskoj inicijativi kojom je Stožer reagirao na Vladinu odluku da se na pročelja državnih institucija u Vukovaru postave ploče s dvojezičnim natpisima na ćirilici i latinici.

Pitanje ćirilice u tom gradu otvorilo se nakon što su rezultati popisa stanovništva iz 2011. pokazali da građani srpske nacionalnosti čine 34,87 posto vukovarskog stanovništva, na što je tamošnja organizacija SDSS-a objavila kako očekuje da se promjenama gradskog statuta omogući ravnopravna službena uporaba srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Na njihov su zahtjev reagirali hrvatski branitelji, bivši logoraši, ratni invalidi i stradalnici Domovinskog rata, koji su u siječnju 2013. osnovali Stožer za obranu hrvatskog Vukovara i zatražili da se primjena dvojezičnosti u tom gradu odgodi na 50 godina. Tumačili su da u Vukovaru nisu stvoreni uvjeti za uvođenje dvojezičnosti te da će ćirilični napisi bitno poremetiti međunacionalne odnose u gradu, povećati nesigurnost i "dodatno obezvrijediti žrtvu koju su podnijeli vukovarski branitelji i stanovnici Vukovara za obranu grada i Republike Hrvatske u cjelini".

Njihovi zahtjevi nisu naišli na razumijevanje Vlade pa su 2. rujna te godine u ranim jutarnjim satima postavljene prve ćirilične ploče na nekoliko tijela državne uprave u Vukovaru, no nasilno su uklonjene u prosvjedima nakon svega nekoliko sati. Idućih dana ploče su u više navrata ponovno postavljane te skidane ili uništavane. Stožer je potom krenuo u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma "o ćirilici", a inicijativu je potpisao i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je Vladu tada prozvao da je proizvela probleme u Vukovaru, tumačeći da do toga ne bi došlo da je dosljedno primijenjen članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji govori kako se zakon ima tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštovanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

HDZ: nije potrebna dvotrećinska većina

Na članak 8. Ustavnog zakona HDZ se poziva i danas, a njihov saborski zastupnik Davorin Mlakar Vladu je u srijedu optužio da zakonske izmjene predlaže samo kako bi raspustila vukovarsko Gradsko vijeće i poništila rezultate legalno provedenih lokalnih izbora na kojima je izgubila većinu u Vukovaru.

Mlakar tvrdi i da za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina nije nužna dvotrećinska većina u Saboru, a tumači kako premijer Zoran Milanović, ili ne razumije zakone i Ustav, ili želi pokazati kako sam ne može riješiti problem i prebaciti odgovornost na oporbu.

Mlakar nije mogao odgovoriti kako će HDZ glasovati o Vladinim prijedlozima, no uvjeren je da će saborska rasprava pokazati kako predložene izmjene otvaraju niz problema, s obzirom da predviđaju mogućnost raspuštanja već formiranih gradskih vijeća na temelju zakonskih odredbi koje u trenutku održavanja lokalnih izbora nisu bile na snazi.

Besmislenim je ocijenio prijedlog po kojem bi vladin povjerenik mijenjao gradski statut ako nije usklađen s pravima nacionalnih manjina, a to ne bi morao raditi u drugim slučajevima za koje je predviđeno raspuštanje predstavničkih tijela, čak ni kada bi predstavničko tijelo, primjerice, donijelo odluku protiv suverenosti RH.

"Vladajućoj koaliciji smetaju rezultati izbora u Vukovaru, izgubili su većinu i sada zakonskim putem nastoje poništiti rezultate legalno provedenih izbora. Vlada ovakvo rješenje gura samo kako bi mogla raspustiti vukovarsko Gradsko vijeće", zaključio je Mlakar.

Penava: Vukovar neće nasjesti na zlonamjerne igrice Vlade

I Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava Vladine je prijedloge protumačio kao prijetnju raspuštanjem legalno izabrane vlasti u Vukovaru, a Vladu je prozvao da od Vukovara još jednom pokušava napraviti 'grad slučaj'.

U priopćenju je ocijenio kako "prvo treba utvrditi odgovaraju li uopće Vladini prijedlozi izmjena zakona i obrazloženja istih Odluci Ustavnoga suda, posebno s obzirom na dosadašnja negativna iskustva s aktualnom državnom vlasti".

Naglasio je kako vukovarske vlasti "intenzivno rade na izmjeni Statuta sukladno i Odluci Ustavnog suda i na zadovoljstvo svih Vukovaraca", ali i kako im je primarni interes smanjiti nezaposlenosti i spriječiti iseljavanje mladih iz Vukovara. "Vlada nas stalno pokušava vratiti korak unazad. Grad Vukovar neće nasjesti na takve zlonamjerne igrice", poručio je Penava.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju