Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja tvrtka Haspira, od 2015. već ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4.000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara.
Pročitajte i ovo
još se stignete cijepiti
Je li Hrvatska naručila dobro cjepivo protiv gripe? Evo što su nam rekli epidemiolozi
Pod povećalom
Pučka pravobraniteljica: ''Tajnovitost potiče sumnje. Moramo čuti o čemu su pričali von der Leyen i šef Pfizera''
Njihov već postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za cjepivo protiv COVIDA-19 te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.
Imaju više od 500 zaposlenika
"U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu došli smo do brojke od 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno prozvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem", naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.
Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnje, čija je, kao i lijekova koji prozvode, glavna oznaka - izvrsnost.
Pročitajte i ovo
Širenje bolesti
Jedna europska zemlja naručila 40.000 doza cjepiva protiv majmunskih boginja, druga preporučila ciljanu kampanju
Pročitajte i ovo
Nemaju nužne podatke
WHO zabrinut: "Stanje s koronavirusom se pogoršava, teško je ostatku svijeta dati točnu ocjenu"
"Stvaramo nova radna mjesta"
"Pfizer je tu da mijenja živote pacijenata nabolje, ali i da stvori nova radna mjesta. Fantastično je vidjeti što se radi u Savskom Marofu, odakle ćemo prve lijekove lansirati 2026.", kazao je Stears.
Starija potpredsjednica švedske kompanije Sobi Christine Wesstrom kazala je da je Sobi trebao "snažno partnerstvo za viskokvalitetnu i održivu proizvodnju složenih lijekova, i to smo našli kod Pfizera. Visokotehnološko-znanstveni timovi i menedžmenti u obje kompanije, ali i u Hrvatskoj, jamče uspjeh ove suradnje".
Svečanosti je prisustvovala i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, koja je poručila da je novi pogon i ulaganje Pfizera i Sobija izrazitoo važno za lokalnu ekonomiju, ali i promociju Hrvatske kao zemlje u kojoj se razvija i visokotehnološka industrija.
Povećat će se konkurentnost hrvatske ekonomije
"U Hrvatskoj imamo veliki ljudski kapital i potencijal za razvoj biotehnološke proizvodnje, a ova će investicija pridonijeti i povećanju proizvodnih kapaciteta i daljnjoj diverzifikaciji hrvatske ekonomije. Važno je i što je to investicija u visoke tehnologije, čime se povećava i konkurentnost, kao i što će to biti tvornica lijekova za izvoz zbog čega će se umanjiti i rizici u opskrbnom lancu lijekova", ocijenila je Mikuš Žigman.
Pfizer je jedna od vodećih biofarmaceutskih kompanija u svijetu, koja otkriva, razvija i opskrbljuje tržište s više od 170 različitih lijekova, cjepiva i bezreceptnih lijekova. Posebno su usredotočeni na područja onkologije, interne medicine, cjepiva, imunologije i upalnih procesa te rijetkih bolesti, a prvu podružnicu u Hrvatskoj otvorili su 1996.
Borba protiv pandemije
Pfizer je poznat i po borbi protiv pandemije COVIDA-19, u svrhu čega je s partnerskom tvrtkom BioNTech razvio cjepivo, te su u 2022. isporučili više od 2,9 milijardi cjepiva u 170 zemalja. Samo u 2021. proizveli su 3 milijarde doza, a očekivanja za 2022. je proizvodnja još 4 milijarde doza, pri čemu su se obje kompanije obvezale osigurati 2 milijarde doza cjepiva zemljama s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2022., kazali su iz Pfizera.
Prisutni u više od 70 zemalja
Švedski Sobi je također biofarmaceutska kompanija posvećena razvijanju i provođenju inovativnih tretmana u područjima hematologije i imunologije te specijalističke skrbi za oboljele od rijetkih bolesti. Prisutni su u više od 70 zemalja, s misijom poboljšavanja života pacijenata s rijetkim bolestima, kojih je u svijetu oko 300 milijuna, a kako su rekli na svečanosti, za oko 95 posto od oko 6.000 zabilježenih rijetkih bolesti ne postoji nikakav tretman ni liječenje, u čemu vide svoju priliku.