‘Neplodnost je dijagnoza, bolest koju tako tretira Svjetska zdravstvena organizacija. Ovaj zakon omogućuje liječenje te bolesti, to je medicinski zakon koji ništa ne nameće nego uređuje područje koje godinama nije bilo uređeno’, rekao je Ostojić.
Zastupnike je pozvao da kada raspravljaju, podnose amandmane i glasuju o tom zakonu vode računa o svakom šestom paru u Hrvatskoj koji je neplodan, koji prolazi kroz teške i mučne postupke MPO-a od kojih ne završava svaki sretno, odnosno plačem rođenog djeteta.
Ministrovo uvodno izlaganje izazvalo je reakcije HDZ-ovih zastupnika, koji su upozoravali da zakon ne poštuje ljudsko pravo na život te većini u Hrvatskoj nameće njima neprihvatljiv svjetonazor.
>> Građani od jutra u Crkvi sv. Marka mole protiv Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji
‘Netočno je da zakon ništa ne nameće, nameće se jedan svjetonazor jer postoje stotine tisuća građana u Hrvatskoj koji se s tim ne slažu, ali svojim novcem moraju financirati MPO, zamrzavanje zametaka kao kršenje ljudskog prava na život’, poručio je Davor Ivo Stier (HDZ).
Njegov stranački kolega Stjepan Milinković prigovorio je ministrovoj tvrdnji da je do sada područje medicinske oplodnje bilo neuređeno, ističući da je važeći zakon, donesen 2009. godine, pridonio 24-postotnom rastu putem MPO-a rođene djece i 34 posto više trudnoća. ‘Vaš će zakon odlučivati o životu i smrti, o vrijednostima obitelji i braka, to unosi nered’, poručio je Ostojiću.
Kao izmjena u odnosu na prvo čitanje zakona određeno je da se gornja dobna granica za postupak MPO-a, koja je bila određena na 42 godine starosti žene, sada može i produljiti ako je žena biološki spremna i takvog zdravstvenog stanja koje dopušta primjeni takvog postupka, što procjenjuje liječnik koji provodi takav postupak, uz suglasnost pacijentice.
Zakonom se omogućuje oplodnja 12 jajnih stanica, a u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka.
Propisuje se i ravnopravan položaj osoba s invaliditetom, na način da se liječenje neplodnosti postupcima MPO-a može odobriti i osobama djelomično smanjene poslovne sposobnosti, kao i da psihološko savjetovanje ne ide na trošak pacijenta kada zdravstvena ustanova nije u mogućnosti sama provesti liječenje.
Po predloženom zakonu, o odabiru postupka MPO odlučuju bračni ili izvanbračni drugovi, odnosno punoljetna i poslovno sposobna žena koja ne živi u braku ili u izvanbračnoj zajednici čije je dosadašnje liječenje neplodnosti bilo neuspješno.
Izvanbračnu zajednicu u tom smislu čine žena i muškarac koji ne žive u braku, u drugoj izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, te koji ispunjavaju pretpostavke za valjano sklapanje braka. U postupku MPO-a prednost se daje homolognoj oplodnji (korištenju vlastitih spolnih stanica), a heterologna oplodnja (korištenje spolnih stanica darivatelja) koristi se kad nije moguće koristiti vlastite spolne stanice ili kad se MPO provodi zbog sprječavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete.
Darivateljica jajnih stanica može biti žena čije se jajne stanice uz njezin pristanak koriste za MPO druge žene, te žena koja sudjeluje u postupku MPO-a u kojem je nastao višak jajnih stanica. Darivatelj sjemenih stanica može biti muškarac čije se sjemene stanice uz njegov pristanak koriste za MPO žene koja nije njegov bračni, odnosno izvanbračni drug.
Darivatelji zametaka mogu biti bračni, odnosno izvanbračni drugovi koji su odustali od korištenja vlastitog zametka te su dali pristanak na darivanje. Spolne stanice, tkiva i zametci mogu se, uz pristanak osoba od kojih potječu, pohraniti (zamrznuti) u bolničkim centrima koji provode postupak MPO-a, u pravilu do pet godina, a na zahtjev tih osoba vrijeme se može produžiti za još pet godina.
Zakonom se omogućuje oplodnja 12 jajnih stanica, u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka. Preostali zameci se zamrzavaju. Na trošak HZZO-a moglo bi se provesti najviše do šest postupaka MPO-a u kojima se koristi stimulacija, budući da medicinska struka upozorava kako previše takvih postupaka stimulacije šteti zdravlju žene.
Osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a nakon navršenih 18 godina ima pravo doznati sve podatke o svom biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu darivatelja.
O predloženom zakonu raspravljaju saborski klubovi. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
