Sabor je danas raspravljao o konačnom prijedlogu zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacija mreža velikih brzina, kojim se usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Burno je bilo prilikom rasprave i izglasavanja amandmana na konačne prijedloge zakona vezanih uz poreznu reformu, koje je ministar financija Zdravko Marić redom odbacio. Zastupnici SDP-a revoltirani time napustili su sabornicu, a pratili su ih i ostali zastupnici oporbe te neki zastupnici Bandićevog kluba.
Sabor je potom, bez oporbenih zastupnika, većinom glasova izmijenio Zakon o porezu na dodanu vrijednost, prvi od 16 zakona iz paketa porezne reforme.
15:14 Žarko Tušek iz Mandatno-imunitetnog povjerenstva predložio je Saboru da odbaci zahtjev za ukidanjem imuniteta zastupniku Davoru Romiću, bivšem ministru poljoprivrede, kojega u privatnoj parnici žele tužiti za klevetu. Miro Bulj u replici je kazao kako Romića instutucije nisu štitile pa su ga "tajkuni i mogli tužiti".
Nikola Grmoja kazao je kako Romić nikad u javnim nastupima nije spominjao imena tvrtki. Dodao je kako će se Most i dalje boriti protiv tajkuna i nekih hrvatskih medija, spomenuvši pritom Marijana Hanžekovića. Prijedlog o neukidanju imuniteta zastupnici su potom i izglasali.
13:40 Vladajuća većina nakon odlaska oporbe izglasava redom odbacivanje amandmana na konačne prijedloge zakona u sklopu porezne reforme.
13:30 Zastupnici SDP-a napustili su sabornicu jer su im odbijeni svi amandmani, a Klub HDZ-a zatražio je stanku zbog toga, no Božo Petrov nije dopustio stanku. Prethodno su zastupnici vladajuće većine sami izglasali izmjene Zakona o PDV-u. Zastupnike SDP-a slijedila je gotovo cijela oporba te dio Bandićevog kluba zastupnika.
13:29 Branko Grčić je u ime Kluba zastupnika SDP-a nakon stanke koju su zatražili kazao: "Mi smo imali potrebu negdje na polovici glasovanja o ovim amandmanima reagirati, jednostavno zato što mislimo, a i ovih dana smo o tome govorili, da je ovo duboko nepravedna reforma. To je reforma koja preraspodjeljuje i dohodak i bogatstvo u hrvatskoj državi, i to prema, naravno, onima koji imaju više, prema bogatijim slojevima. Ovdje smo pokušali to amandmanima u različitim segmentima popraviti, ali izgleda da se to popraviti ne da. Jednostavno, ne vidimo svrhu ovome, da predlažemo amandmane i da se oni redom odbijaju.
Želim napomenuti i da imamo problem s činjenicom da će svega dva posto ljudi profitirati s promjenama u porezu na dohodak, da se u području poreza na dobit potpuno ukida regionalna politika i poticaji koji su dosad bili poduzetnicima u manje razvijenim područjima. Da se ukida olakšica na kupnju prve nekretnine, uglavnom mladim ljudima, da se kroz ovu reformu na određeni način radi ustupak bankama, u smislu priznavanja njihovih otpisa dugova kao poreznih olakšica, a da istovremeno nemamo garanciju da te iste banke neće tužiti hrvatsku Vladu i državu u slučaju švicarskog franka, i tako dalje.
Međutim, vrhunac priče jest ovaj odnos prema jednom jedinom sektoru koji bi trebao platiti ovu reformu preko milijardu kuna, a to je sektor turizma i ugostiteljstva. Zar ne zvuči apsurdno da u trenutku kad objavljujemo stopu rasta za treći kvartal 2016. godine, koja je najviša do sada, i kojoj je u najvećoj mjeri priodonio upravo turistički sektor, da taj isti sektor u ovom trenutku ovom reformom kažnjavamo? I da on jedini treba snositi trošak ove porezne reforme?
Očekivali smo puno više od vas, očekivali smo da ćete barem ove kompromisne prijedloge prihvatiti, jer jednostavno je neprihvatljivo da s jedne strane u smjernicama fiskalne politike planirate čak pet milijardi rasta rashoda u idućoj godini, a da se istovremeno milijarda kuna uzima sektoru koji je najviše investirao, najviše zapošljavao i najviše prodonio gospodarskom rastu u zadnjih godinu-dvije. To je poruka i hrvatskoj javnosti i ovdje nama koji tu sjedimo.
To nije dobar pristup! Poseban problem je za one ljude koji su ovih godina ulagali, koji otplaćuju kredite i koji sada ne mogu jasno planirati kako će te kredite vratiti jer će im se uzeti najmanje 12 posto od njihovih prihoda kroz povećani PDV. To je jedna nova nesigurnost, jedna nepovoljna situacija, koja će sigurno taj sektor vratiti korak unatrag. Investicije koje su duplo porasle u par godina, s dvije na četiri milijarde kuna, i više od toga, sada će sigurno ići opet dolje.
Ja mogu samo poručiti - ne znam kada će to biti, zaista bi bilo neodgovorno prognozirati - ali onog trenutka kad ćemo mi eventualno moći o tome odlučivati, sigurno ćemo ovu stopu vratiti na staru razinu, na razinu 13 ili manje posto, a sigurni smo da treba smanjiti i PDV u sektoru smještaja. To je politika prema sektorima pobjednicima, prema sektorima koji predstavljaju ključni oslonac politike gospodarskog razvoja u ovoj zemlji.
I zato ja samo mogu reći u ime Kluba SDP-a da smo zaključili kako jednostavno nema smisla sudjelovati u ovoj priči, jer znamo da će i svi ostali amandmani koji slijede biti odbijeni."
13:15 Ministar Zdravko Marić ustrajao je u tome da je porezna reforma cjelovita te odbio svih 14 amandamana na predloženi zakon, a glasovanjem je to potvrdila i saborska većina. Među odbijenima bilo je i više amandmana da se ne podiže PDV na ugostiteljstvo sa 13 na 25 posto, a što je tražilo više oporbenih klubova.
13:01 Većina zastupnika pratila je glasanje, no neki su bili zaokupljeni drugim stvarima. "Molim zastupnike da na šalju poljupce", poručio je predsjedavajući Božo Petrov. Pretpostavlja se da je poruka bila upućena Ivanu Pernaru, koji je i prije znao pozdravljati učenike koji na saborsku galeriju doalze promatrati sjednicu.
12:37 Ivan Pernar je kazao Mariću kako se izmjenama zakona o PDV-u ugostiteljima planira izbiti iz džepa milijardu kuna pa je on dao konkretan amandman, da se ipak ugostiteljima ne digne PDV.
"Sada sam prvi put dao konkretan prijedlog u Saboru pa apeliram na sve one koji su mi rekli da dam konkretne prijedloge da podrže moj prijedlog. Radi se o tisućama ugostitelja koji su jednom nogom u provaliji. Apeliram na sve zastupnike da ne glasaju po stranačkom ključu." No, zastupnici su njegov amandmana glatko odbili.
12:31 Branko Grčić kazao je kako je svrha njihova amandmana, da PDV na pripremu i usluživanje hrane bude i dalje 13 posto, kompromis jer je to prijedlog koji indirektno štiti poljoprivrednu i prehrambenu industriju. No, Vlada je i taj amandman odbila, a odbili su ga većinom glasova i zastupnici.
12:24 Ministar financija Zdravko Marić stigao je u sabornicu ne bi li obrazložio mišljenja Vlade o podnesenim amandmanima na konačni prijedlog Zakona o PDV-u. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak komentirao je odbijanje Vlade da prihvati njihov amandman rekavši kako mu "sve više sliče na ekipu iz Alan Forda".
12:01 "Evo, slušao sam kolegu Marasa i uistinu sve što je on rekao u suštini stoji. Međutim, postavlja se jedno ključno pitanje o kojem nitko prilikom ove rasprave nije razmišljao, a to je da sve što mi radimo, sve regulative, sve pozitivne mjere, na primjer ova da se ubrza internet, postoje zbog ljudi i radi ljudi, a ljudi je u ovoj našoj zemlji svakog dana sve manje.
Imamo negativne i demografske i migracijske trendove i nalazimo se u situaciji kao da radimo nešto, a zapravo ne radimo u konačnici za svoj vlastiti narod, već za nekog drugoga tko će očito ovdje doći poslije nas jer je plan ove Vlade, plan koji je u interesu globalnih elita, a mi očito njima na ovom prostoru smetamo", kazao je Ivan Pernar.
11:46 "Nije stvar u tome da se napravi jednodnevni show u Saboru nego o tome da se napravi nešto za građane", rekao je Gordan Maras te se ispravio kako Hrvatska u Europi ima brži internet samo od Albanije i Crne Gore (ranije je kazao od Albanije i Kosova, op.a.). Dodao je kako nam je internet spor, ali i preskup. "Za istu cijenu ljudi u Rumunjskoj imaju sto i više puta veću brzinu interneta."
Dodao je i kako su ljudi u Hrvatskoj navikli na smartphoneove, surfa internetom putem njih, pa treba obratiti pažnju i na širenje usluge u tom segmentu. Kazao je i kako će bez ikakve zadrške dati podršku ovom zakonu.
11:27 Branko Hrg iz Hrvatske demokršćanske stranke ponovno je istaknuo probleme ruralnih prostora u dobivanju brzog interneta, odnosno, uopće dostupnost interneta. Kazao je i kako apsolutno podržava novi zakon, ali i da treba vidjeti jesu li programi provedivi za sve stanovnike Republike Hrvatske.
11:26 Darko Parić je u ime Kluba zastupnika SDP-a kazao kako će oni svakako podržati ovaj zakon jer je pozitivan i iskorak je u zakonodavstvu. "Uvođenje optičkih kabela naša je sadašnjost i budućnost", ustvrdio je Parić. Dodao je kako ovaj zakon uvodi i koordinira građevinske radove te uvodi jedinstvene baze podataka, no pritom je izrazio i bojazan kako će se u Hrvatskoj takvo što izvesti, s obzirom na praksu. "Ako uspijemo ovo u potpunosti napraviti, dobrobit za našu zemlju bit će višestruka."
Digitalizacija javnog sektora i nove elektroničke usluge bit će još jedna prednost koju će hrvatski građani imati nakon što se ovaj zakon implementira u praksu. No, istaknuo je da treba raditi i na ravnomjernoj pokrivenosti širokopojasnom mrežom cijele površine Hrvatske, a ne samo u većim gradovima, kao što je danas slučaj.
11:18 Miro Bulj (Most) kazao je kako teleoperateri po glavi stanovnika ostvaruju najveću dobit upravo u Hrvatskoj, bez obzira na to što nam je mreža loše razvijena. "Ako ne stavimo sve na svoje mjesto, ovi će zakoni ostati mrtvo slovo na papiru." Totgergeli mu je replicirao kako je HAKOM nadležan za nadzor nad provođenjem ovog zakona.
11:12 Anka Mrak-Taritaš (HNS) kazala je kako je zakon dobro složen, ali postoji uvijek problem njegove provedbe u naravi pa to treba posebno držati na oku.
11:05 U ime Kluba HDZ-a Miro Totgergeli kazao je kako se suvremeno gospodarstvo sve više oslanja na poslovanje utemeljeno na elektroničkim komunikacijskim sustavima, nezamislivim bez širokopojasne mreže. Samo 52 posto hrvatskih kućanstava koristi internet brzine 2 Mb/sec, a od njih tek zanemarivi postotak koristi internet brzine 30 Mb/sec.
Kazao je kako im je cilj da svi građani RH mogu kroz nekoliko godina biti spojeni na internet brzine od 30 Mb/sec, a njih barem 50 posto na onaj brzine 100 Mb/sec. Dodao je kako otprilike 80 posto troškova za širenje mreže širokopojasnog interneta otpada na građevinske radove, usklađenje propisa, pribavljanje dozvola i slično. To bi se ovim zakonom trebalo umanjiti.
10:44 Nada Turina-Đurić u ime Kluba HNS-a i HSU-a kazala je kako će oni podržati ovaj zakon, zbog nas samih i mogućnosti da se ubrzaju procesi izgradnje mreže širokopojasnog interneta u Republici Hrvatske. Kazala je da se prije prodaje Hrvatskog telekoma znatno ulagalo u tu infrastrukturu, a poslije prodaje jako malo.
Dodala je i da u ruralnim područjima nema interesa za komercijalnu izgradnju takvih mreža pa treba donijeti propise koji će omogućiti da se i ta područja uključe u mrežu širokopojasnog interneta. Neke županije i regije su se, s druge strane, već posvetile tomu pa će moći uskoro aplicirati na sredstva iz EU-fondova kojima će se ta mreža širiti.
10:30 Gordan Maras (SDP) kazao je kako Hrvatska u ovom trenutku ima najsporiji pristup internetu u Europskoj uniji i treći najsporiji u cijeloj Europi. "Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji pristup od nas. Bio bih najsretniji kada bi to premijer postavio kao jedan od prioriteta svoje Vlade." Dodao je i kako su deseci tisuća građana spojeni na komunikacijsku mrežu bakrenim žicama, koje su nestabilne pri većem protoku informacija te zatražio da Vlada navede koliko će u četiri godine to biti poboljšano.
10:25 U ime predlagatelja prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim je uređeno, uz ostalo, korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, kao i gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme obrazložio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
10:18 Ines Strenja-Linić iz Kluba Mosta stala je u obranu mladih liječnika-specijalizanata, na koje se, kako je ustvrdila, u zadnje vrijeme digla hajka i kritizira ih se. Kazala je da odnos prema njima nije zabilježen od robovlasničkih vremena, jer ih ustanove prisiljavaju da kod njih ostanu na radu godinama. "Radno vrijeme se ne poštuje, a prekovremeni se sati ne plaćaju. Nameću se normativi koje je gotovo nemoguće ispuniti."
10:14 Željko Lacković iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika komentirao je posljedice afera sa salmonelom: "Maknuli smo lošu hranu iz trgovačkih centara, ali je nismo maknuli sa stolova dječjih vrtića, školskih kuhinja i studentskih menzi." Istaknuo je kako nismo promijenili pravilnike za nabavu hrane za vrtiće, škole i fakultete već je jedini kriterij i dalje najniža cijena.
Osvrnuo se i na tvrdnje Anke Mrak-Taritaš da je iz proračuna Grada Zagreba financirana njegova predizborna kampanja te ustvrdio da je to notorna laž. Napao je potom Mrak-Taritaš i HNS ustvrdivši da su i ona i njena stranka ogledni primjeri nepotizma.
10:09 "Imunološki zavod je bio tehnološka tvrtka koju je Vlada zaboravila, zaboravljena su i imena njegovih grobara. Zaboravljen je i u proračunu", kazao je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida te pozvao Vladu da je uvrsti u proračun 2017. godinu.
"Vlasti su uništile Imunološki i do danas nitko za to nije odgovarao, nisu objavljena imena njegovih grobara. Imunološki je već davnih godina proizvodio za svjetsko tržište i bio važan partner Svjetske zdravstvene organizacije", kazao je Sinčić. Dodao je kako odgovornost za njegovu propast snose sve Vlade, i SDP-a i HDZ-a.
"Vrijeme je da hrvatska javnost sazna imena svih bivših direktora Imunološkog, njihovu odgovornost treba ispitati DORH i saborsko istražno povjerenstvo. Treba ispitati i odgovornost onih koji su ih štitili, od kojih neki i sjede ovdje." Najavio je posebnu presicu o ovoj temi.
10:04 Ljubica Lukačić je u ime Kluba HDZ-a istaknula kako je sutra Međunarodni dan osoba s invaliditetom te da promptno treba riješiti problem osobnih asistenata. Kazala je i kako je jučer premijer primio predstavnike organizacija osoba s invaliditetom, kao i resornu pravobraniteljicu, te im obećao jedan aktivni partnerski odnos. Rekla je da se političari na njihov dan samo druže s osobama s invaliditetom te dodala kako smatra da će se to sada promijeniti.
9:50 Josip Salapić iz Kluba HDS-a, HSLS i HDSSB-a čestitao je prvo Dan grada Osijeku. Istaknuo je kako je Slavonija nekad bila bogata regija, a danas je postala pusta. Naglasio je kako mnogi mladi ljudi odlaze iz Slavonije i Baranje te odlaze raditi u druge zemlje. Stoga je izrazio želju da će nova Vlada učiniti nešto da se to zaustavi, jer Slavonija bi mogla hraniti ne samo Hrvatsku nego i Europsku uniju. Nužno je za to izmijeniti nekoliko zakona, kazao je te dodao kako treba raditi na ravnomjernijem regionalnom razvoju.
"Svaki treći Slavonac i Baranjac siromašan je čovjek. Siguran sam da će porezna reforma koju ćemo danas izglasati donijeti promjene. Pozivam sve zastupnike da o bitnim nacionalnim temama pronađemo konsenzus. Vjerujem da će naša zemlja pronaći načina da oživimo Slavoniju i Baranju."
9:30 Sjednica je, uobičajeno, počela zahtjevima za stankom. Iz Kluba HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a zatražili su stanku ne bi li upozorili na teško demografsko stanje u Osječko-baranjskoj županiji, iz Kluba HDZ-a stanku traže u povodu sutrašnjeg Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Živi zid želi govoriti o Imunološkom zavodu, Željko Lacković iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika o tome zašto ništa još nije učinjeno po pitanju sigurenosti hrane, a iz Kluba Mosta stanku su zatražili ne bi li progovorili o položaju mladih liječnika u Hrvatskoj.
Zakonom o elektroničkim komunikacijama uređeno je, uz ostalo, korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, kao i gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.
Uvođenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i usluga, za koje su potrebne velike brzine pristupa, danas je nezamislivo bez razvijenog širokopojasnog pristupa internetu i izgrađene širokopojasne mreže koja omogućuje uporabu mnogobrojnih elektroničkih komunikacijskih usluga javnog i privatnog sektora, na dobrobit potrošača i društva općenito.
Isključenost Republike Hrvatske kao cjeline, odnosno pojedinih hrvatskih regija iz suvremenih tokova razvoja digitalnog gospodarstva predstavlja jednu od najvećih opasnosti za dugoročan gospodarski rast i razvoj.
Uvođenje širokopojasnih mreža velikih brzina pridonosi ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu – strateške inicijative u okviru Strategije Europa 2020, koja obvezuje sve države članice Europske unije. U skladu sa ciljevima Digitalne agende za Europu potrebno je osigurati da do 2020. godine svaki građanin Europske unije ima mogućnost pristupa internetu brzinom od najmanje 30 Mbit/s, a najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji ima pretplatu na pristup internetu brzinom od najmanje 100 Mbit/s, navodi se u obrazloženju zakona. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
