Morski orah (lat. Mnemiopsis leidyi) pojavio se ovih dana u masovnom broju na području Verudele, a za razliku od prijašnjih godina prisutnost toga rebraša u tako velikom broju ove godine dogodila se znatno ranije, upozorili su iz Aquariuma Pula.
Odrasli primjerci ovog rebraša, kao i njegove ličinke (cidipidne larve), u sjevernom Jadranu masovno se pojavljuju uglavnom od kolovoza do studenog, a ova pojava se bilježi od 2016. godine.
Rebraši su pojedinačno uočeni i tijekom zimskih mjeseci, kazali su Paolo Paliaga sa Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli i Tamara Đakovac iz Centra za istraživanje mora (CIM) Rovinj.
Blaga zima
Navode da je tome razlog izuzetno blaga zima (prosječna temperatura mora 14 - 15 stupnjeva) i toplo proljeće s temperaturom mora nekoliko stupnjeva iznad srednjaka, tj. iznad prosjeka srednjih dnevnih temperatura iz duljeg razdoblja.
Unatoč obilnijim oborinama tijekom proljeća, znanstvenici su potvrdili da nije došlo do povećanja količine nutrijenata iz rijeke Po: "Iz naših akvarijskih iskustava naučili smo da se razmnožavanje morskog oraha potiče povećanjem temperature za nekoliko stupnjeva, promjenom u salinitetu i dodavanjem svjetlosti žutog spektra (2700 K – 3300 K) tijekom minimalno 12 sati."
Pročitajte i ovo
Invazivna vrsta
Morski orah ubraja se u invazivne vrste. Živi u velikom rasponu saliniteta od 4 do 38 promila i temperature od 3 do 30 stupnjeva, no najbrojniji su pri temperaturi od oko 20 °C, a trenutačna temperatura mora u Puli je oko 22 °C.
S obzirom na to da ne spadaju u žarnjake, nemaju žarne stanice, pa nisu opasne za čovjeka, a hrane se zooplanktonom, jajašcima i ličinkama riba te imaju izrazito negativan utjecaj na gospodarski važne vrste.
Mare sporco
Štetan za ljude nije ni fenomen koji je zabilježen kod Rovinja, ali ribari bi mogli imati problema.
Svi koji su boravili uz more u okolici Rovinja u popodnevnim satima prije nekoliko dana mogli su primijetiti sluzave nakupine uz obalu.
Pročitajte i ovo
"Radi se o prirodnom fenomenu cvjetanja mora koji nazivamo i mucillagini ili, kako su ga Talijani davno nazvali, mare sporco, prvi put opisanom prije više stotina godina. Taj je fenomen u našim krajevima normalna pojava. Posljednji put zabilježili smo ga prije dvadesetak godina, otad nikada nije bio ovako intenzivan", kazali su iz Centra za istraživanje mora (CIM) Rovinj.
Fenomenu pridonosi pojačani utjecaj rijeke Po koji je Centar zabilježio mjerenjima na oceanografskim plutačama ispred Rovinja, gdje je izmjeren rekordno nizak salinitet: "Relativno visoke temperature mora već od travnja, dosta padalina, što u more donosi i puno hranjivih soli, omogućilo je da se inače prirodna zajednica fitoplanktona razmnoži u većem broju i formira sluzave nakupine koje su sad isplivale na površinu."
Radi se o uobičajenim vrstama koje inače žive u Jadranskom moru, primjerice Cerataulina pelagica, Pseudo-nitzschia spp., Thalassionema nitzschioides, uz koje vidimo i neke predstavnike dinoflagelata iz rodova Protoperidinum, Prorocentrum i Gymnodinium.
Iz Centra su opetovali da se ljudi mogu slobodno kupati jer za njih nije opasno, dok ribari mogu očekivati smetnje na ribarskim alatima uzduž cijele obale Istre dok fenomen ne prođe.
