Predstavnike inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok primio je prije šest mjeseci primio premijer Andrej Plenković te je ministrima dano zeleno svjetlo za rješavanje problema prehrane za svu djecu u Hrvatskoj, kazala je Olja Družić Ljubotina, jedna od pokretačica inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok.
Otad nema konkretnih pomaka, no uslijedili su sastanci s nekima od ministara i trebalo bi se napraviti cjelovitu analizu prehrane u školama.
Podataka o tome koliko je djece u hrvatskim školama gladno nema, no postoje procjene, kazala je u razgovoru za N1.
"U Hrvatskoj postoji oko 14.000 djece koje žive u dubinskom siromaštvu, kojima su zajamčene minimalne naknade. S druge strane, imamo oko 270.000 djece koji primaju dječji doplatak, koji zapravo primaju obitelji s djecom koje su u riziku od siromaštva", kazala je.
Sve više roditelja nema za platiti
"Ravnatelje smo pitali ima li gladne djece i 40 posto njih reklo nam je da ima djece koji bi imala pravo na besplatan obrok, ali ne ulaze u kvotu te ne pojedu niti jedan obrok tijekom cijelog školskog dana", rekla je Družić Ljubotina.
Dodaje da ministarstva rade na cjelovitoj analizi tih podataka.
"Brine nas to što Ministarstvo obrazovanja izlazi s čuvenom 2027. godinom. Ne dolazi u obzir da se taj problem razvlači do tada", kazala je i dodala da se povećava broj roditelja koji svojoj djeci ne mogu platiti topli obrok, ali i broj ravnatelja koji posežu za ovrhama.
"Mislim da je strašno da se poseže za time u slučaju roditelja koji to ne mogu plaćati, ne zato što su nemarni, veći zato što su nezaposleni ili imaju financijske poteškoće", smatra Družić Ljubotina.
Navodi da bi povećanje cijena prehrane moglo dovesti do uporabe zadužnica pa će sve veći broj roditelja odustati od plaćanja dječjeg obroka.
"Sve više djece neće jesti u školi te će opet doći do socijalnog raslojavanja između onih koji imaju i nemaju za hranu", dodala je. Smatra da se ovdje ne radi o novcu koji se ne može osigurati.
Do 550 milijuna kuna godišnje
"To nije novac koji bi išao samo iz državnog proračuna. Postoje izdašni fondovi EU kojima bi se mogao 'nadoštukati' dio za prehranu. Mi se nikako ne možemo dogovoriti s ministarstvima i naći neku cifru. Izračunali smo prije dvije godine da bi to bilo oko 270 milijuna kuna godišnje, danas to dođe i do 550 milijuna kako se povećala cijena prehrane", navodi.
Na opasku novinarke da se radi o iznosu pronađenom na računu Dane Škugora, Družić Ljubotina je potvrdila: "Da, to bi definitivno bilo dovoljno".
Navodi da svako dijete mora imati pravo na topli obrok jer su istraživanja pokazala da se "jako dobro zna čiji roditelji plaćaju topli obrok, a kome je subvencioniran". Dodaje da dolazi do socijalne nejednakosti.
"Kako onda povući crtu između ovih koji mogu i ovih koji ne mogu platiti? Čula sam nekoliko puta od djece kako im je bilo teško i sramotno da su primali besplatan obrok tako da profesorica prozove ove koji ne primaju da ustanu, kako bi ona mogla zabilježiti one koji imaju pravo na obrok", rekla je.
